U Gazi Husrev-begovoj biblioteci nalazi se oko devedeset originala raznih vasijjetnama sastavljenih na osmanskom jeziku koje se odnose na period između 1762. i 1936. godine. Najbrojnije sačuvane vasijjetname odnose se na period od 1878 -1900. godine. Izuzev nekoliko vasijjetnama koje se odnose na područje Zenice, Mostara i jedne sa područje Žepča, sve se odnose na stanovnike sa područja Sarajeva. Pored ovih vasijjetnama na osmanskom, sačuvano je nekoliko obrazaca vasijjetnama 1934. i 1935. godine sastavljenih po uzoru na tradicionalne osmanske vasijjetname, a napisane na bosanskom jeziku arapskim pismom.

Specifičan obrazac vasijjetname na bosanskom sastavio je 1944. godine Mehmed Handžić na osnovu narudžbe Merhameta. Navedeni obrazac je sastavljen u vidu sveske sa stavkama preuzetim iz osmanskih vasijjetnama. Pored navedenih originala vasijjetnama ubilježeno je i u tzv. sidžilima vakufnama oko pedesetak prepisa. Neke od njih su prepisane u cijelosti, a neke samo u vidu kratke registracije vasijjeta. Pet originala vasijjetnama na osmanskom čuva se u Arhivu grada Sarajeva. Četiri originala vasijjetnama sačuvano je i u fondu Regionalnog istorijskog arhiva u Tuzli.¹Vasijjetnama, očigledno, ima ubilježenih i u raznim rukopisima i medžmuama koje nisu bile predmet ovog istraživanja.²Izvjestan broj, također, čuva se u privatnim zbirkama.³

Veliki broj sačuvanih i registriranih vasijjetnama, kao i brojnih neregistriranih, svjedoči o tome da su se vasijjeti i vasijjetname, osobito specifičan oblik vasijjetname vezane za postupanje sa umirućim i mejjitom, mnogo praktikovale u Bosni u osmanskom periodu i dvadeset-trideset godina nakon tog perioda. Evidentno je, međutim, da je i nakon prestanka osmanske uprave u Bosni nastavljena praksa sastavljanja vasijjetnama na osmanskom jeziku. Ta praksa se posebno odnosila na one vasijjetname kojim se oporučivalo, prije svega, postupanje sa mejjitom i umirućim, a ponekad se u dodatku (zeyl) oporučivao i neki drugi uobičajeni vasijjet.

Interesantno je napomenuti da od devedeset originala vasijjetnama iz Gazi Husrev-begove biblioteke dvadeset dvije vasijjetname su dale sastaviti žene. Što se tiče posebnog vasijjeta, koji se iskazivao u dodatku vasijjetname o oporuci vezanoj za bedel-i hadž, on se navodi samo u nekoliko vasijjetnama:⁴Primjetno je da se nekad u dijelu naše literature pojam vakufnama identificira sa vasijjetnamom, posebno kad je u pitanju njena kataloška i književno- literarna obrada.⁵Stoga se u ovom radu daje diplomatička obrada

vasijjetname i donosi kao prilog prijevod dvije karakteristične vasijjetname na osmanskom.⁶

Predstavljajući jednu gračaničku vasijjetnamu iz 1936. godine na bosanskom, koja očigledno jeste prijevod neke osmanske vasijjetname, Mustafa Hasani je u svom radu o jednoj gračaničkoj vasijjetnami istakao da pisanjem svog rada želi afirmirati ovu zaboravljenu instituciju.⁷Sa istim ciljem napisan je i ovaj rad, s tim što daje i neke elemente njenog historij- skog razvoja.

Kao što je općepoznato, vasijjetnama je dokument koji govori o opo- ruci ili vasijjetu koji oporučitelj sastavlja prije svoje smrti izražavajući na taj

kao vakufname. U njima su, međutim, registrirani razni vakufski dokumenti kojim se u slučaju kad je vakufnama bila zagubljena dokazivalo postojanje vakufa. Takvi su dokumenti bili ilami koji su mogli sadržavati registraciju dužnosti tevlijeta izdate na zahtjev mutevelije vakufa ili kadijsku obavijest nasljednicima vezanu za zasnivanje vakufa na osnovu vakifovog vasijjeta, te upozorenje istima da se u navedenu imovinu više ne miješaju (SV II, str. 212-213), kadijske murasele kojim se, npr., daje dozvola za postupanje sa vakufskom imovinom ili za trošenje viška od te imovine, senedi o vasijjetu, vasijjetname i slično (SV II str. 47, 171, 213). Osim toga, pošto su original- ne vakufname uglavnom bile duge, često su se pravili njihovi izvodi koji su služili u praktične svrhe i koji su se registrirali kao takvi u sidžilima. Treba napomenuti da su se u ovim sidžilima često bilježili, umjesto vasijjetnama, samo kratki vasijjeti o dava- nju novca pod interes ili o kupovini i iznajmljivanju nekretnina od čeg su prihodi namjenjivani za potrebe učenja Kur’ana, klanja kurbana te sitne donacije za vazife džamijskih službenika. Tako ubilježeni kratki vasijjeti nisu imali formu karakteristi- čnih osmanskih vasijjetnama nastalih po Birgivijinom uzoru.

način razne želje čije izvršenje oporučuje kao obavezu svojim nasljednicima ili izvršitelju oporuke/vasi-muhtaru kojeg za tu namjenu imenuje.⁸Sam termin vasijjet izvodi se od arapske riječi wassa što znači zadužiti, obavezati, naručiti, narediti, zapovjediti, napraviti oporuku/testament. Name znači pismo, risala, odnosno kada dođe uz neku imenicu označava dokument koji govori o onome na šta upućuje dotična imenica.

Tekst uvodnog traktata vasijjetname se razlikuje od uvodnog traktata u vakufnamama.⁹Za razliku od vakufname koja predstavlja pravno valjan dokument sa obaveznom kadijskom ovjerom i registracijom na sudu, kara- kteristična osmanska vasijjetnama, o kojoj je ovdje riječ, uglavnom se sasta- vljala s namjerom da oporučitelj namiri neke svoje lične životne propuste kojih, uglavnom, neposredno pred smrt postaje svjestan, te da uz to, pone- kad u vidu dodatka/zeyl navede i neke druge posebne oporuke. Vasijjetnama kao osoben dokument može biti registrirana ili neregistrirana,¹⁰a najveći

broj sačuvanih vasijjetnama nema sudsku ovjeru.¹¹Međutim ima izvjestan broj i sudski ovjerenih vasijjetnama i nekoliko onih koje su prepisane i zavedene u sidžile vakufnama. Pošto su se našle u sidžilima vakufnama kao dokumenti kojim se dokazuje postojanje vakufa, u slučaju kad je vakufnama nedostupna, dešava se da se između pojma vakufnama i vasijjetnama, kada je u pitanju njihova kataloška i literarna obrada, stavlja znak jednakosti. Kad je u pitanju pravno razumijevanje tih termina jasno je da se ne dešava njihovo poistovjećivanje. Pojedinačni vasijjeti su i sastavni dio vakufnama, tj. svaka vakufnama uključuje i elemente vasijjeta/oporuke koji se odnose na vakifove posebne želje, prije svega u vezi sa načinom trošenja viška od prihoda uvakufljenih dobara, podjelom poklona i slično. A vasijjetnama predstavlja u diplomatičkom smislu karakterističan dokument u kojem su se razrađivale posebne želje oporučitelja u vidu jednog ili više raznih vasijjeta. Veliki vakifi su imali i vasijjetname i vakufname, odnosno više vakufnama i vasijjetnama. Vakufnamom je registrirano neopozivo vakufljenje, najčešće za vakifovog života, a vasijjetnama se odnosila na posebne oporuke u vezi sa vakufljenjem nekretnina i novca, hedija nasljednicima i drugih uvjeta vakifa za slučaj vakifove smrti, dakle odnosila se na još nerealizirane uvjete opo- ručitelja. Kao primjer odvojene i posebno sačinjene vakifove vasijjetname i vakufname može se navesti najstarija Kemal-begova vasijjetnama i vakufna- ma, vakufname i vasijjetnama Ali-paše Rizvanbegovića iz godine 1838¹², te vakufnama i vasijjetnama Lakišića iz Mostara.¹³Prva poznata vasijjetnama

(šuhudu l-hal) nije mjerodavna. (Vid. Alija Silajdžić, Testament u šerijatskom pravu). Najveći broj neovjerenih vasijjetnama u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, izuzev neko- liko, imaju registrirane svjedoke.

u Bosni jeste Kemal-begova vasijjetnama registrirana u najstarijem sačuva- nom sarajevskom sidžilu iz 959/1551-52. godine, a koju je u prevodu donio

S. Kemura.¹⁴Za Kemal-begovu vasijjetnamu se može reći da je nastala prije uzornog odlomka o vasijjetima vezanim za postupanje sa umirućim i umr- lim iz Vasijjetname od Birgivije, dok se za Rizvanbegovićevu vasijjetnamu može reći da je nastala po uzoru na Birgivijinu vasijjetnamu, kao uostalom i sve sačuvane registrirane ili neregistrirane vasijjetname iz druge polovine osamnaestog, devetnaestog i prve polovine dvadesetog stoljeća.

Kemal-begova vasijjetnama sadrži samo konkretan tekst oporuke bez uvodnih zahvala i kontemplativnih traktata. Ova vasijjetnama ima opo- ruku o zavještenju novca u svrhe održavanja vjerskih objekata, podizanja medresa te davanja novca pod interes. Kemal-begova vasijjetnama spada u kategoriju vasijjetnama velikih vakifa na osnovu kojih su se zasnivali vakufi, oporučivala dobročinstvena djela i, uz to, određivala oporuka za propuštene vjerske dužnosti. Ova vasijjetnama nema traktat o smislu života niti detaljan opis u dispoziciji o postupanju sa umirućim i mejjitom, što se pojavljuje kasnije kao bitna odlika brojnih vasijjetnama osamnaestog i devetnaestog stoljeća.¹⁵

Sačuvana i objavljena u prijevodu Rizvanbegovićeva vasijjetnama spada u vrstu specijalne i često praktikovane osmanske vasijjetname koja, kao i brojne druge sačuvane iz njegovog vremena pa i kasnijeg, sadrži opo- ruke vezane isključivo za opremanje mejjita, devr¹⁶i iskat¹⁷za propuštene

^ri^s^tičan^za^v^akufnam^e^:^ﻢ^ﻴ^ﻠِ ^ﻋ^َ

^ﻊ^ﻴ^ﻤ^ِ^ﺳَ

ﻪَ ﻠﻟا ن^ﱠ_ِإ ﻪُ ﻧ^َﻮﻟﺪﱢ ﺒ_َﻳُ ﻦﻳﺬِ ﻟا ﲆ^َ

ﻋَ ﻪُ ثم^ُ^ْ_ِإ ﺎ^َنم^ﱠ_ِﺈﻓ^َﻪُ ﻌَ ﻤِ ﺳ_َ

^ﺎ^ﻣَ ^ﺪ^َ^ﻌْ ^ﺑَ ^ﻪ^ُ^َ^ﻟ^ﺪ^ﱠ^ﺑَ ^ﻦ^ْ^ﻤَ ^ﻓ^َ

Preokretati, iz ruke u ruku davati. To je termin za kolanje novca među dvojicom- trojicom pobožnih siromašnih ljudi koji su jedan drugom novac poklanjali tako da nakon kruženja zbir tih poklona iznosi traženu svotu koju je trebalo dati za otkup određene vjerske dužnosti. (O tome je detaljno pisao M. Handžić u radu: O „iskat-i salatu“ i „devru“, El-Hidaje, god. VI, broj 5, str. 109-116.)
Udovoljavanje pojedinim propuštenim vjerskim dužnostima kao što su: namaz, post, zekat te iskupljivanje za krivo izrečene zakletve/yemin iskazivalo se terminom Iskat-i salat što znači otkupnina za namaz i slično. (v. M. Handžić, n.d, str. 109-116.)

vjerske dužnosti, bedel-i hadž¹⁸, sadake sirotinji, hedije onima koji uče Kur’an.¹⁹S obzirom da se radi o vasijjetnami koja ima samo jednu namje- nu, u njoj nema nikakvih vasijjeta vezanih za osnivanje novčanih ili kakvih drugih vakufa niti kakvih drugih oporuka kojim su se davale hedije naslje- dnicima ili bližoj rodbini.

Kao što je rečeno, vasijjet u vidu oporučiteljevih uvjeta je i sastavni dio dokumenta koji se naziva vakufnama i kojim vakif oporučuje način na koji će se trošiti dio njegovih uvakufljenih nekretnina ili novčanih sredsta- va. A poseban diplomatički dokument koji sadrži razne vasijjete, jeste vasij- jetnama koja se iskazuje u tri različito sročena, dolje navedena dokumenta.

U pojedinačnim popisima/defterima koji su sastavljani s namjerom iskupljivanja za propuštene vjerske dužnosti precizno je navođen broj siromaha (npr. trideset ili šezdeset) te iznos sadake koji im se imao dodijeliti na ime iskat-i salata i kefaret-i savma, a koji se određivao prema cijeni pšenice. Vid. A-4513/TO-4.

Brojni oporučitelji skromnih mogućnosti imali su posebne vasijje- tname koje su bile namijenjene samo za slučaj postupanja sa umirućim i u vezi sa postupanjem oko opremanja mejjita. U okviru na taj način sročenih vasijjetnama pojedini oporučitelji su imali i kratke registracije sitnih vaku- fljenja namijenjenih za podsticanje učenja Kur’ana, klanje kurbana ili neke druge hajrate kao što je popravljanje česmi ili kupovina mukkavi-svijeća za džamije. Oni sa još skromnijim mogućnostima, a takvih je bilo najviše, sastavljali su vasijjetname kakvih ima najviše među sačuvanim vasijjetnama- ma, a koje su se odnosile samo na situaciju oko neposredne oporučiteljeve smrti. Pri tom se cjelokupna oporuka odnosila na opremanje umrlog i na sasvim sitne sadake ili kakve druge sitne dobrovoljne priloge za vjerske uslu- ge. Brojni oporučitelji sa malim i ograničenim mogućnostima sastavljali su ovakve vasijjetname jer su imali znanje, na osnovu vrlo raširene upotrebe Birgivijinog Ilmihala/Vasiyyetname, o tome da je vasijjet potreban, te su u tom smislu nastojali provesti u djelo upute navedenog Ilmihala.

Znači, pored uobičajenih vasijjetnama na osnovu kojih su se kasnije zasnivali vakufi,²¹vasijjetnama koja se kasnije razvila kao specifičan doku- ment vezan isključivo za postupanje sa umirućim i za postupanje oko ukopa mejjita predstavlja dokument koji ima jednokratnu namjenu, za razliku od vakufname kojom se uspostavlja neposredni ili na osnovu vasijjeta zasnova- ni trajni vakuf po vakifovoj oporuci. Ta jednokratna namjena jeste situacija oko oporučiteljeve smrti. Iz tekstova brojnih sačuvanih vasijjetnama oči- gledno je na šta se sve ta oporuka odnosi: na postupanje sa oporučiteljem u stanju bolesti pred smrt, postupanje sa mejjitom u trenutku same smrti, pripremanje ukopa, opremanje mejjita/tedžhiz i tekfin/, a potom kao drugi obavezni dio vasijjetname stoji oporuka o raznim kefaretima²²za propuste u izvršavanju vjerskih obaveza. Navedeno predstavlja osnovni i jedini dio oporuke brojnih vasijjetnama ove vrste, što se bilježi kako u tekstu koji stoji nakon traktata o ništavnosti ovog svijeta tako i na kraju vasijjetname u vidu

spiska pojedinačnih stavki troškova opremanja mejjita, ukopa i milostinje iskazanih kroz mufredat-defter²³

Vasijjetname vezane za oporuke oko postupanja sa umirućim i mejjitom jesu, ustvari, specifične osmanske vasijjetname koje su se razvijale na osno- vu Birgivijinog odlomka Oporuke/Vasiyyat li muhtadir wa mayyit. Naime, najpoznatija vasijjetnama u Bosni jeste Birgivijin Ilmihal ili Vasiyyetname ili Risale-i Birgevi/Bergivi, djelo o ibadetu i akaidu koje je sastavio Muhammed

b. Pir Ali Bergili²⁴, umro 981/1573. godine koje sadrži tekst naslovljen kao

nost ovog djela, predstavljao uzorni obrazac za sastavljanje svih vasijjetnama

na osmanskom. Sastavljači vasijjetnama su preuzimali ili cjelovit tekst, ili su češće odabirali one dijelove teksta koji su njima lično odgovarali dodajući uz to i neke posebne odredbe koje su baštinili iz lokalne tradicije. O popular- nosti navedenog djela govori veliki broj sačuvanih Birgivijinih vasijjetnama. Birgivijin Ilmihal je bio najpoznatiji udžbenik za osnove islamskog vjer- skog obrazovanja počev od šesnaestog stoljeća i prerađivan je kao ilmihal na bosanski jezik.²⁵Komentar na navedeno djelo pod nazivom Šarõ ‘alå ‘Ilmiõål li-l-Bergivi sačinio je šayh ‘Alग़ aô-Ôañrí al-Qonawí u 17. stoljeću.²⁶U navedenom djelu nakon pohvale i izraza poštovanja i uvažavanja svog prethodnika, Konjevi²⁷nakon svog opširnog komentara na svako poglavlje donosi cjelovit tekst iz Birgivijine vasijjetname.

Tj. spisak detaljnih pojedinačnih stavki gdje se još jednom ponavlja oporuka razrađena u vidu popisa sa preciznim navođenjima novčanih iznosa i svrhe za koju su namijenjeni. Ti mufredat-defteri se mogu nazvati defteri opremanja mejjita i troškova namirivanja propuštenih dužnosti.
Treba napomenuti da se ime ovog autora jednako koristi u tri varijante kao Birgevi, Bergivi i Bergili.
Ismet Kasumović, na osnovu uvida u neke bosanske prijevode, iznosi tvrdnju da je to djelo predstavljalo predložak za različite prerade anonimnih autora koje su nos- ile naziv Bergivija. Tako da je naziv Bergivija, po njegovom mišljenju, predstavljao sinonim za ilmihal uopće. Vid. Ismet Kasumović, Bergivija na bosanskom jeziku, Islamska misao, god. XII, 1991., str. 22-28.: Haza –s-suhufu Barkawi bi lisani bosna- wi, Tammat tamam 1225.“
GHB, T- 813. Zbirka je prepisana 1175/1761. godine.
U komentaru ovog djela Konjevi, uz potpuno i stalno navođenje Birgivijinog djela, pojedina pitanja detaljnije pojašnjava uz navođenje djela i autora koja ne daje Birgivija, kao što su djela: Iõãiyåt, Ğalå al-qulúb, Šerh Hidåya Ibn Hamåma, Qåñi Êån i druga.

O formi i kompoziciji dokumenta koji se naziva vasijjetnama vezanog za oporuke oko postupanja sa umirućim i mejjitom

^kaligra^f^skⁱ^mⁱ^s^pisom^Bi^sm^ile^,^gdj^e^iznad^produženog^sina^če^s^to^s^toji^ajet^ﻪﹸ ^ﱠ^ﻧ_ﹺ^ﺇ

^ﻲ^ﻓِ

ﻪُ ﻜ^َﻠ^َﺴ_ْﻣ_َ

اﻮﻜﻠ^َﺳ_َ

^ﻦ^ﻳ^ﺬِ ^ﻟ^ا^ﻪِ ^ﺑﺎ^ﺤَ ^ﺻ^أ^وَ

^ﻪِ ِ^ﻟ^آ^ﻰ^ﻠ^ﻋ^َ^وَ

روﺮ_ُﻐ^ُﻟاوَ

^ع_ِ^ﺪ^َ^ﺒ_ِ^ﻟ^ا^ﻦِ ^ﻋَ

^ﻪ^ُ^ﺘ^َ^ﻣﱠ ^أ^ُ

^ﻰ^ﻬَ ^ﻧ^َ

^ي^ﺬِ ^ﻟ^ا^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﺎﻧ^َﺪ_ِﻴ_ﱢﺳ_َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^مُ ^ﻼ^َ^ﺴﻟ^ا^وَ

Npr: تاﺮ_َﻴ_ْﺨ^َﻟا هﻮﺟُ وُ

^ﻦ^ْ^ﻣِ

ءﺎﺸ^َﻧ^َ

ﺚ^ُﻴ_ْﺣ_َ

^ﺎ^ﻬ^َ^ﻌُ ^ﻀ^َ^ﻨ^َ^ﻓ^َ

^ﺎ^ﻨ^َ^َ^ﻟ^ة^ً^دﺎ^ﻳَ ^زِ

ﺎﻧ^َﺮ_ِﻣأ ﺮ_ِﺧآ ﻲﻓ_ِ

^ﺎ^ﻨ^َِ^ﻟ^ا^ﻮَ ^ﻣ^أ^ﺚ^َ

^ﻠ^ُ^ـ^ﺛ^ُ^ﺎ^ﻨ^َ^َ^ﻟ^ﻞ^َ^ﻌَ ^ﺟَ

يﺬ_ِﻟا ﻪ_ِﻠ^ﱠ_ِﻟ ﺪُ ﻤ_ْﺤ_َﻟ^ْ^َا

^ﻪِ ِ^ﻟ^آ^ﻰ^ﻠ^ﻋ^َ^وَ

تادﺎﺒ_َﻌ_ِﻟا ﺮ_ِﺋﺎﺳ_َوَ

^ﺞﱢ ^ﺤَ ^ﻟ^ا^وَ

م_ِﻮ_ْﺼﻟاوَ

^ة^ﺎ^ﻛ^َ^ﺰﻟ^ا^وَ

ةِ ﻼ^َﺼﻟﺎﺑ_ِ

^ﺎ^ﻧ^ﺎ^ﺻ^َ^و^أ^ي^ﺬِ ^ﻟ^ا^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﺎﻧ^َﺪ_ِﻴ_ﱢﺳ_َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^مُ ^ﻼ^َ^ﺴﻟ^ا^وَ

^ة^ُ^ﻼ^َ^ﺼﻟ^ا^وَ

^ﻦ^َ^ﻣِ

ﻢ_ْﻬ_ِﻴ_ْﻠ^َﻋَ

^ﺎ^ﻣَ

طﺎﻘ^َﺳ_ْ_ِﻹ ﻦﻴﻋﺎﺴﻟا ،ﺔ_ِﻌﻳﺮ_ِﺸﻟا ﻖ_ِﻓ^ْوِ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

ﻪ_ِﻠﻟا ﻞﻴﺒ_ِﺳ_َ

^ﻲ^ﻓِ

ﻢ_ْﻬُ ^َﻟاﻮ_َﻣأ ﻦﻴ_ِﻟذﺎﺒ_َﻟا ،ﺔ_ِﻴ_ﱠﺻ_ِﻮ_َﻟﺎﺑ_ِ

^ﻦ^ﻴ^ﻠِ ^ﻣ^ﺎ^ﻌَ ^ﻟ^ا^ﻪِ ^ﺑﺎ^ﺤَ ^ﺻ^أ^وَ

²⁸^تﺎ^ﻗ^َ^ﺪ^َ^ﺼﻟا^ﻞ^ﱢ^ﻇِ

^ﺖ^َ^ﺤْ ^ﺗ^َ^ﻪ^ﻴ^ﻓِ

ء_ُﺮ_ْﻤ_َﻟا ﻞ^ﱡﻈ^َﺘَ ﺴ_ْﻳَ م_ِﻮ_ْﻳَ ﻰﻟ_ِإ تﺎﻨَ ﻣِ ﺆ^ْﻤ_ُﻟاوَ

^ﻦ^ﻴ^ﻨِ ^ﻣِ ^ﺆ^ْ^ﻤُ ^ﻟ^ا^ﻦ^َ^ﻣِ

ﻢ_ْﻬُ ﻌَ ﺒ_ِﺗ^َﻦْ ﻣَ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ ^وَ

،تﺎﺒ_َﺟاﻮ_َﻟاوَ

ﺾ_ِﺋاﺮ_َﻔ^َﻟا

2. Ekspozicija koju čini kraći ili duži traktat koji počinje sa Amma

ba’d i u kojem se navodi ime oporučitelja, mjesto stanovanja i objašnjava motiv ili razlog vasijjeta kao što je postizanje magfireta i spas od bolnog azaba. Ovaj dio je ispisan na osmanskom i sadrži stavove koji upućuju na vjersko iskustvo dosezanja do spoznaje o vječnim istinama i svrsi čovje- kovog života. Navedeni stavovi izgrađeni su na razumijevanju kur’anske poruke i tradicije hadisa i duboko su ukorijenjeni u mišljenju i doživljaju pojavnog svijeta koji rezultiraju okrenutošću ka onosvjetskom. U tom smi- slu, način na koji su sastavljeni uvodni tekstovi vasijjetnama koji počinju sa Amma ba’d, a koji se odlikuju raznim varijacijama, u osnovi su usmjereni na prenošenje istovjetnih poruka živima toliko koliko predstavljaju i vid opomene samom oporučiocu koji se već duhovno pripremio za susret sa preseljenjem u svijet vječnosti. Tekst vasijjetname se razvio kao svojevrstan obrazac u koji su njegovi sastavljači ili sam oporučitelj (ovisno o stepenu njegovog znanja) unosili različite kur’anske i hadiske stavove, u osnovi sa istim ciljem i porukama. Osnovni elementi u tom traktatu se ponavljaju, a svaka vasijjetnama ima svoje varijacije. Osnovni stavovi glase:

Ovaj svijet je prolazan, mjesto na kojem se ne ostaje i kuća je pro- laznosti.

28 A-922/TO.

Traktat uključuje i dio koji počinje sa SADA a koji govori o nužno- sti uspostavljanja vasijjeta pri čemu se kao dokaz tom stavu navode hadisi

^pr^e^ma^kojⁱ^mⁱ^sa^m^oporu^č^itelj^po^s^tupa:^ت^ﺎ^ﻣَ ^وَ

^ﺔٍ ^ﻨ^ﱠ^ﺳُ ^و^َ

ﻞﻴﺒ_ِﺳ_َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^تﺎ^ﻣَ

ﺔ_ٍﻴ_ﱠﺻ_ِوَ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^تﺎ^ﻣَ

^ﻦ^ْ^ﻣَ

^ﻮَ ^ﻫ^ُ^و^َ

ﺖ^ٌﻛﺎﺳ_َ

^ت^ا^ﻮَ ^ﻣ^ﻷ^ا^ﻢُ ^ﻠ^ﱠ^ﻜ^َ^ﺘ^َ^ﻳ^َ^و^َ

خ_ِز^َﺮ_ْﺒ_َﺒﻟا ﻲﻓ_ِ

م_ِﻼ^َﻜ^َﻟﺎﺑ_ِ

^ﻪ^ُ^َ^ﻟ^ن^ْ^ذ^َ^ﺆ^ْ^ﻳُ

ﻢ_ْ^َﻟ ﺔ_ٍﻴ_ﱠﺻ_ِوَ

ﺮ_ِﻴ_ْﻐ^َﺑ_ِ

^تﺎ^ﻣَ

^ﻦ^ْ^ﻣَ ^وَ

^ﻪ^ُ^َ^ﻟ^ا^ر^ﻮ^ﻔ^ُ^ﻐ^ْ^ﻣَ

^تﺎ^ﻣَ ^وَ

^ةٍ ^دﺎ^ﻬ^َ^ﺷ^َ^وَ

ﻰﻘﺗ^ُ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

Nakon navođenja imena oporučitelja i mjesta stanovanja slijedi izjava i potvrda /iqrår vasijjeta.

Dispozicija koja sadrži predmet i potvrdu/iqrår vasijjeta: Vasijjet obuhvata sve detalje postupka sa bolesnim oporučiteljem, a potom sve deta- lje vezane za njegovo ili njeno opremanje i ukop. Pored uobičajenih oporu- čenih postupaka, detalji koji se navode oko opremanja mejjita različiti su. Navedeni posebni detalji koje oporučitelj iznosi u vezi sa načinom njegovog opremanja a koje nalazimo u nekim vasijjetnamama sasvim su rijetki i neuo- bičajeni. Oporuka se sastoji u tome da bolesnog oporučitelja posjete rodbi- na i prijatelji te da ga opomenu da se pokaje za sve svoje grijehe i da se halali

تِ ﻮ_ْﻤ_َﻟا Da mu uzmu abdest i opomenu ga da stalno donosi istigfar. Da pored

njega uče Jasin, Ihlas i Kelime-i šehadet. A kada ispusti dušu da oko njega

rašire lijep miris. U nekim vasijjetnamama su vrlo detaljni opisi postupaka oko opremanja mejjita koji idu do detalja kao što je način stavljanja mejjita u ćefine koji moraju biti bijeli²⁹i njihovo namirisavanje, oporuka gdje da se klanja dženaza te preporuka da prisutni, nakon što krene dženaza od

džamije, uče: تﻮﻤ_ُﻳَ ^َﻻ يﺬ_ِﻟا ﻲ_ﱢﺤ_َﻟا نﺎﺤ_َﺒ_ْﺳ_ُ

،ءﺎﻘ^َﺒ_َﻟﺎﺑ_ِدَ ﺮ_ﱠﻔﺗوَ

^ء^ﺎ^ﻨ^َ^ﻔ^َ^ﻟ^ا^وَ

تِ ﻮ_ْﻤَ ﻟﺎﺑ_ِهُ دﺎﺒ_َﻋِ

ﺮ_َﻬﱠ ﻗ^َ

^ﻦ^ْ^ﻣَ

نﺎﺤ_َﺒ_ْﺳ_ُ

Potom,

ﻪُ ﻔ^َﻠ^َﺧ^َ

^ﺎ^ﻤﱠ ^ﻣِ

اﺮ_ًﻴ_ْﺧ^َ

ﻪ_ِﻴ_ْﻠ^َﻋَ

^مَ ^ﺪِ ^ﻗ^َ

^ﺎ^ﻣَ

ﻞ^ْﻌ_َﺟا ﻢ_ﱠﻬُ ﻠﻟ^َا ،هِ ﺮ_ِﻬْ ﻇ^َ

^ء^ا^رَ ^وَ

ﺎﻴ_َﻧ^ْﺪﻟا ﻒ^َ

^ﻠ^َ^ﺧ^َ^وَ

،ﻪ_ِﺑ_ِ

^ل^و^ﺰ^ُ^ﻨ^ْ^ﻣَ

ﺮ_ُﻴ_ْﺧ^َ

^ﺖ^َ^ﻧ^أ^وَ

ﻚ^َﺑ_ِ

ل^َﺰَ ﻧ^َ

،ك^َﺪ_ِﺒ_ْﻋَ

^ﻦ^ُ^ﺑْ ^وَ

^ﻦ^َ^ﻣِ

^ه^ُ^ﺪ^ْ^ﻋ^ﺎ^ﺑَ ^وَ

ﻪُ ^َﻟ ﺮ_ْﻔ_ِﻏﺎﻓ^َ

^!^ﻦ^ﻴ^ﻤِ ^َ^ﻟ^ﺎ^ﻌَ ^ﻟ^ا^بﱠ ^رَ

ﺎﻳَ ،ﻪ^ُﻋُ دِ ﻮ_ْﺘَ ﺳأ كﺎﻳﱠ _ِإ ﻢ_ﱠﻬُ ﻠﻟ^َا !مُ ﻼ^َﺴﻟاوَ

ة^ُﻼ^َﺼﻟا ﻪ_ِﻴ_ْﻠ^َﻋَ

^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﻚ^َﻴ_ﱢﺒ_ِﻨَ ﺑ_ِﻪُ ﻘ^ْﺤ_ِﻟ^ْ^َاوَ

هِ ﺮ_ِﻬْ ﻇ^َ

^ء^ا^رَ ^وَ

^ف^ﺎ^ﺟَ ^وَ

^ﻪ^ُ^ﻘ^َ^ﻄِ ^ﻨ^ْ^ﻣَ

ﻞِ ﺋﺎﺴ_َﻤ_َﻟا ﺪَ ﻨْ ﻋِ

ﺖ^ْﺒ_ﱢﺛ^َوَ

ﻪِ ﺣوﺮ_ُِﻟ ءﺎﻤ_َﺴﻟا باﻮ_َﺑأ ﺢ_ْﺘَ ﻓا ﻢ_ﱠﻬُ ﻠ^ُﻟ^َا !ﺖ^َ

ﻘ^ْﻠ^َﺧ^َ

^ﺎ^ﻣَ

ﺮ_ﱢﺷ^َ

^ﻦ^ْ^ﻣِ ^وَ

نﺎﻄ^َﻴ_ْﺸﻟا ﺮ_ِ_ﱢﺷ^َ

^ﻦ^ْ^ﻣِ ^وَ

رﺎﻨﻟا

ﺮ_ِﺒ_ْﻘ^َﻟا باﺬ^َﻋَ

^ﻦ^ْ^ﻣِ ^وَ

نﺎﻄ^َﻴ_ْﺸﻟا ﻦَ ﻣ_ِ

^هُ ^ﺮ_ْ^ﺟِ ^َ^أ^ﻢﱠ ^ﻬُ ^ﻠ^ﻟ^َ^ا^!^ﻪِ ^ﻴ_ْ^ﺒ_َ^ﻨ^ْ^ﺟَ

^ﻦ^ْ^ﻋَ

^ض^َ^رْ ^َ^ﻷ^ا^U^ovom^dⁱ^jelu^s^tojiⁱ^oporuka^da^se

otvor groba napravi sa ćerpičem³⁰U nekim kratkim vasijjetnamama nema

navođenja gore spomenutih dova nego se samo navode nagrade za one koji

T-813: Šerh Vasiyyetname-i Bergivi li Konevi.
T-2241: Bergivi navodi da „....ako se ne nađe ćerpič onda treba zatvoriti trstikom, ne treba stavljati drvo, ciglu i hasuru niti sanduka.“

treba da uče određene dijelove iz Kur’ana kao što su sure Tebareke, Amme, Jasin i Nas.³¹

zasnivaju na navodima Birgivijinog odlomka Wasaya li muhtadir wa mayyit u kom se oporučuju detalji vezani za kopanje kabura, za ćefine i gasuljenje mejjita, za namaz koji se klanja mejjitu te se oporučuje kako treba kopati mejjita, šta je mekruh činiti vezano za mejjita i kabur, navode se dove koje treba učiti nakon ukopa mejjita, objašnjava se učenje Kur’ana na kaburu i govori se o telkinu na kaburu. Naravno, izbor i organizacija samog teksta ovisila je o želji oporučitelja te u tom smislu tekst svake vasijjetname je, pored ponavljajućih formi, i različit i poseban.

Pored uobičajenih oporuka vezanih za tekfin i tedžhiz navode se često i karakteristične i neuobičajene oporuke kao što je npr. oporuka da kabur ne kopaju oni koji puše ili su očigledni griješnici i smutljivci,³²da se prvu i sedmu noć nakon smrti ispeče halva i podijeli prijateljima i komšijama, da se četrdesti dan i šest mjeseci nakon smrti napravi jemek tj. čorba od pirinča i da se u nekoliko sahana podijeli fukari, komšijama i rodbini te da se pred dušu prouči fatiha i dova.

Iako se u Birgivijinoj Vasijjetnami, pa i prema Kurtubiju, kako to navodi Konjevi, izriče negativan stav prema navedenom, u nekim vasijje- tnamama se ipak susreću i ovakve oporuke.³³Postoje i oporuke u kojim se, suprotno gore navedenom, izričito navodi da se na dan kad oporučitelj umre, sedmi, četrdeseti dan te na godišnjicu smrti ne peče halva, ne prave gozbe kao što je to lokalni običaj i običaj iz perioda neznanja/džahiliyyet.³⁴

Potom slijedi dio kojim se određuje uvakufljenje trećine, odnosno izdvajanje tačno određene svote novca, postavljanje uvjeta (șurut) i preci- zno određivanje načina trošenja, što se navodi u posebnom spisku pojedina- čnih stavki/mufredat-defteru koji se bilježi ispod integralnog teksta vasijje- tname. U ovom dijelu u kojem se iznose uvjeti i način trošenja određuje se vasi-muhtar i nazir da brinu o izvršenju oporuke. U nekim vasijjetnamama se navodi izdvajanje trećine, ali ne i njenog preciznog iznosa. Karakteristika vasijjetnama jeste da se oporuči novac za troškove oko ukopa, za bedel-i hadž, a nekada se određuje izvjestan iznos novca da se da pod interes/mura- beha i da se namijeni za klanje kurbana, učenje mevluda i tevhida godišnje pred dušu umrlog.³⁵Ova stavka o davanju novca pod interes ne nalazi se u Birgivijinoj vasijjetnami.

U okviru obrazlaganja načina i uvjeta trošenja oporučenog iznosa trećine slijedi obrazloženje iskat-i salata. Ovaj dio također ima klauzulu da se od dana smrti računajući od navedenog dana oporučiteljevog rođenja odbije 9 godina (za žensko a 12 za muško ) te da se na ono što preostane učini devr. U vezi sa obavljanjem devra navodi se, prema Birgiviji, da to učine dvojica ili trojica siromašnih i uz to dobrih osoba koje nisu pohle- pne.³⁶Prema Birgiviji, mjesto na kojem treba da se obavi devr treba da bude tiho i pusto, a Konjevi u svom Šerhu konstantira da ovo nije neopho- dno.³⁷U nekim vasijjetnamama stoji da iskat-i salat obavi neko od dobre pobožne i siromašne uleme koja nije pohlepna, i to u skladu sa Birgivijinom vasijjetnamom. Nekad se navode i konkretni iznosi izdvajanja novca za iskat-i salat onako kako se navodi u Šerhu od Konjevija.³⁸

Potom se određuje vasi-muhtar i nazir i, najčešće se navode njihova imena. U nekim vasijjetnamama samo se oporučuje da vasi muhtar bude alim, dobar i pobožan, a ne određuje se njegovo ime.³⁹

38 Vid. Vasijjetnama A-4522; U Šerhu Konjevije stoji da se za jedan namaz računa 520 dirhema pšenice ili 1040 dirhema ječma ili hurmi, prema čemu treba da se svidi račun.

Neke opširnije vasijjetname daju temeljitija obavještenja od običnih vasijjetnama o iskat-i salatu, postu, zekatu, kurbanu, iskatu zakletve i o iskatu u vezi sa pravima robova Božijih.

Završni dio glavnog dijela vasijjetname sadrži bilo upozorenje/pro- hibitativnu klauzulu o potrebi izvršenja vasijjeta bilo molbu koja počinje sa ricamızdırki u kojoj se moli da se postupa u skladu sa mjerodavnim knjiga-

tnama sadrži kaligrafske ispise na marginama vasijjetname u vidu trougla

ili uspravnih bilješki naslovljene kao: Dan mog rođenja, Ime moje majke, i kaligrafski potpis oporučitelja te imena svjedoka koji su bili prisutni pri sastavljanju oporuke/vasijjeta.

Potom vasijjetnama može imati i jedan ili više dodataka koji počinju sa Ve dahi/I također, a koji može sadržavati upozorenje da se izbjegava bid’- at i da se postupa u skladu sa zakonom/Šerijat i sa odgovarajućim relevan- tnim kitabima te sadrži iskazanu nadu oporučitelja da će mu biti oprošteno i slično tome, ovisno od posebne želje oporučitelja.

Zahvala na kraju: ﻞ^ﱢﻛ^ُ

^ﻦ^ْ^ﻣِ

ﻪَ ﻠﻟا ﺮ_ُﻔِ ﻐ^ْﺘَ ﺳأوَ

نﺎﻤﻳ_ِﻹا ﻖﻴﻓ^َﻮ_ْﺗ^َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ ^وَ

م_ِﻼ^َﺳ_ْ_ِﻹا ﻦﻳدِ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

ﻪ_ِﻠ^ﱠ_ِﻟ ﺪُ ﻤ_ْﺤ_َﻟاوَ

^َ^ﻦﻴ^ﻌِ ^ﻤَ ^ﺟ^أ^ﻪِ ^ﺑﺎ^ﺤَ ^ﺻ^أ^و^َ

^ﻪِ ِ^ﻟ^آ^ﻰ^ﻠ^ﻋ^َ^وَ

^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﺎﻧ^َﺪ_ِﻴ_ﱢﺳ_َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^ﻪ^ُ^ﻠﻟا^ﻰ^ﻠ^ﱠ^ﺻَ ^وَ

^،^ﺮ^ﻴ^ﺼِ ^ﻘ^ْ^ﺗ^َ

Na kraju dijela teksta koji se završava zahvalom stoji datacija.

Nakon datacije kao dodatak vasijjetnami slijedi pojedinačni popis/ mufredat-defter svih troškova oko opremanja mejjita (tedžhiz i tekfin) koji su, uglavnom, već bili objašnjeni u dijelu vezanom za osnovni vasijjet opo- ručitelja. Popis se odnosi na izdvajanja koja će se dati onima koji čine devr za propuštene namaze i ostale dužnosti, za ćefine i ostale potrebe, za gassa- le, za onog ko donosi vodu, odnosi vodu i puni, za tabut, tenešir, naslone, onima koji kopaju kabur, navode se iznosi za sadaku fukari koja dođe na kabur, imam-efendiji koji klanja dženaze-namaz, nadoknadu mujezinu koji uči salu te onima koji nose dženazu, potom iznos za hatmu koja se prouči prije dženaze, onome koji prouči suru Mulk na zemlju/toprak, iznos koji se određuje za odbijanje strahota kabura do sedmog dana, za posjetu kaburu za četrdeset dana, iznos za kefaret posta u vidu davanja fidje umotane u hartiju, za kefaret zakletve, za istinski propuštene namaze, za zekat, za kur- ban, sadakatul fitr i zakletve, za prava/hakove roditelja, za hakove Božijih robova, za propušteni hak bračnog druga, za tevhide, za sirotinju/fukaru koja čuva dženazu, za mujezina koji dostavlja tekbire dženaze, za kamene

nišane i natpis/tarih, za napojnicu koja pripada vasi- muhtaru, za nazira, za bedel-i hadž i za razne druge troškove.

Nakon mufredat deftera u nekim vasijjetnamama može da slijedi novi dodatak koji opet počinje sa Va dahi/I također. Ovakve dodatke imaju samo pojedine opće vasijjetname. Taj dio sadrži razne primjedbe koje su bile bitne oporučitelju. Npr. oporuku da sve što se nalazi u njegovoj kući je njegovo dok ne umre, a potom sadrži odredbu kome to treba da pri- padne poslije njegove smrti, kao i oporuku da se kolje nekoliko kurbana svake godine za njegovu dušu te slične odredbe koje oporučitelj smatra bitnim.⁴⁰

Registracija i legalizacija vasijjetname na sudu koja je sadržavala pečat šerijatskog suda, potpis šerijatskog suca i tekst ovjere bilježila se na samom kraju dokumenta.⁴¹Treba napomenuti da su veoma rijetke pojedinačne originalne, na sudu legalizirane vasijjetname. Stanovit broj legaliziranih prepisa vasijjetnama registriran je u sidžile vakufnama.

O stavkama izdvajanja vezanim za opremanje mejjita, iskat-i salat i hranu sirotinji koji su bilježeni u kassam ili tereke defterima sidžila sarajev- skog suda i o drugim dokumentima iz sidžila vezanim za vasijjete.

koji su registrirani u sidžilima sarajevskog suda navodi se često kao obave- zna stavka izdvajanja iz ukupne ostavine umrlog, stavka u kojoj se navodi izdvajanje za opremanje/techiz ve tekfin, za iskat-i salat i ostalo što se odre- đuje vasijjetom. Ta stavka se potvrđuje svjedočenjem/bi șehadeti/ dva ili tri svjedoka. Svjedoci su mogli biti oporučiteljevi nasljednici/verese⁴²ili vasi-muhtar i nazir, ili se stavka potvrđivala predočavanjem na uvid vasijje- tname. U tom slučaju stajao je navod: na osnovu vasijjetname/ber muceb-i vasiyyetname. Pored stavke ukupnih izdvajanja u kassam- defteru, navodila se i stavka o izdvajanju posebnog dijela za opremanje/tedžhiz i tekfin u pojedinačnom defteru, odnosno izvodu iz kassam-deftera koji je spadao na svakog nasljednika ponaosob, i navođena je stavka iznosa koji se izdvajao iz njegovog nasljednog dijela za potrebe opremanja mejjita i ukopa. U tom

slučaju u registriranom i ovjerenom izvatku iz kassam-deftera navođena je stavka da je određeni iznos iz naslijeđenog dijela spomenutog nasljednika prebačen za potrebe opremanja/tedžhiz ve tekfin.⁴³

Budući da ima 88 sidžila sarajevskog suda i da ih je teško sve detaljno pregledati, u ovom radu su analizirani podaci najstarijeg sačuvanog sidžila spočetka osamnaestog stoljeća koji se vodi pod brojem 4, a datira iz 1727- 1728. godine,⁴⁴sidžila broj 8, koji datira iz godina 1180-1181/1766-1767, potom sidžila broj 11 iz 1184/1770. godine, sidžila broj 40 iz 1215- 1216/1800-1801. godine te posljednjeg sidžila sarajevskog suda broj 87 datiranog 1267-1268/1850-1852. godine. Analizom spomenutih sidžila i stavki o izdvajanju za opremanje umrlog, stavki određenih za hranu siroma- šnim muslimanima/it’ami ili ta’am-i fukara-i muslimine/ ili za namirivanje propuštenih namaza/iskat-i salat, za kefaret posta/kefaret-i savm bilo to na osnovu vasijjeta ili bez vasijjeta, može se steći dojam o raširenosti upotrebe vasijjeta za navedene svrhe, barem na području sarajevskog kadiluka u osa- mnaestom i devetnaestom stoljeću. Ovdje se nije moglo govoriti o praksi uporebe vasijjeta u sedamnaestom stoljeću, budući da iz tog perioda ne postoji nijedan sačuvani sidžil sarajevskog kadije. Što se tiče šesnaestog sto- ljeća, evidentno je da se u sačuvanim sidžilima iz godina 1551. i 1552., 1556. i 1557., te iz godina 1565. i 1566. nisu registrirali ostavinski defteri.⁴⁵

U sidžilu broj 4 u kojem se datumi dokumenata odnose na godine 1140-1141/1727-1728., među 50 registriranih ostavinskih/kassam-deftera u 21 defteru stoje neke od stavki izdvajanja iz ukupne ostavine sačinjene prema vasijjetu umrlog, a odnose se samo na opremanje mejjita/techiz ve tekfin. Te stavke se pojavljuju u iznosu od 488, 720, 840, 1000, 1200, 1340, 2000 i 2140 groša.⁴⁶Pojavljuju se i stavke u kojim se pored opremanja mejjita upućuje na pripremanje hrane/tabh-i ta’am ili samo halve/tabh-i helva za siromašne muslimane do roka od jedne godine u iznosu od 3840,

4000, 4800 i 12000 groša.⁴⁷U sidžilu 4 datiranom 1727. i 1728. godine pojavljuje se izdvajanje za iskat-i salat u iznosu 350 i 1080 groša.⁴⁸Pored precizno formuliranog izdvajanja iskazanog na navedeni način javlja se i bilježenje općeg izdvajanja trećine bez navođenja načina i svrhe trošenja što je formulirano kao Izdvajanje trećine prema vasijjetu umrlog ili umrle ili u formulaciji Trećina prema vasijjetu umrle, koja u defteru Hatidža-hanu- me, kćeri Šahin-bega iz Čekrčića u nahiji Visoko koja je umrla dok je kao musafir boravila u Sarajevu, iznosi čak 115992 groša.⁴⁹Također, u kas- sam-defteru Hateme, kćeri Redžepa iz mahale Bakir Baba, stoji opća stavka Izdvajanje trećine prema vasijjetu umrle u iznosu od 46594 groša.⁵⁰

U sidžilu broj 8 datiranom godine 1180-1181/1766-1767. od 58 registriranih kassam-deftera, u 29 ostavinskih deftera, odnosno u polo- vini od zavedenih ostavina, ubilježena je stavka određena za opremanje i ukop koja se kreće u iznosu od 720 do 72000 groša.⁵¹U kassam-defteru Mehmed-baše, sina Hasan-baše iz Jajca koji je umro u Ćurčijskom hanu u Sarajevu, stavka izdvajanja za opremanje iznosila je 21600 groša.⁵²U defteru Ali-baše, sina hadži Mehmed-age iz mahale Sagrakči hadži Ali stavka za opremanje, kuhanje hrane i ostale troškove iznosi 11380 groša.⁵³U defteru Novali-zade Fejzullah-age, sina Ibrahim-age iz mahale Havadže Kemaluddina, stavka za opremanje mejjita iznosi 21240 groša.⁵⁴U defteru Abdullah-baše, sina Ahmeda iz mahale Džami-i Atik stoji stavka za tedžhiz i tekfin u iznosu od 72000 groša.⁵⁵

U sidžilu broj 11 datiranom godine 1184/1770. navedena stavka je zavedena u trideset registriranih kassam-deftera. U ovom sidžilu iznosi stav- ki izdvajanja za opremanje kreću se od 900-14400 groša. U defteru kaligra- fa Misirli Vefai hadži Hasan-efendije stoji stavka o izdvajanju 12000 groša uz obrazloženje da se iz trećine imetka, prema vasijjetu, izdvaja za oprema-

nje, okolicu kabura i iskat sirotinji,⁵⁶a u njegovom drugom registriranom defteru ta stavka iznosi 72000 groša. U većini ostavinskih deftera izdvajanje za tedžhiz i tekfin iskazano je jednom stavkom, čak i onda kad veliki iznosi izdvajanja ukazuju na višestruke namjene kao što je hrana sirotinji, iskat-i salat, kefaret-i savm, izrada okolice kabura i slično. U tom pogledu kassam- defter hadži Osmana, sina hadži Bektaša iz mahale Peltek Husamuddina, pored ukupnog izdvajanja od 990 groša, daje precizne i pojedinačne poda- tke o pojedinačnom izdvajanju, prema vasijjetu, 100 groša za opremanje i iskat-i salat, 120 groša za ishranu sirotinje, 50 groša za okolicu kabura, 100 groša hafiz es-sejjid Mustafi, 100 groša hafiz Hasan-efendiji, 100 groša za Ajše-hatun, koja je služila umrlog, 100 groša vasi-muhtaru Mulla Osmanu, 100 groša naziru Čokadži Mulla Abdullahu, 100 groša drugom naziru Šaho Mustafa-baši te 30 groša kao trošak za hudždždet.⁵⁷

Godine 1770. najveći iznos za opremanje, hadž i ostale oporuke od 222000 groša prema vasijjetu, oporučio je Pirgo Sulejman-baša iz mahale Kebkebir.⁵⁸

U sidžilu broj 40 datiranom godina 1215-1216/1800-1801. od 68 registriranih ostavinskih deftera u 20 deftera ubilježene su stavke o izdva- janjima za opremanje mejjita čiji su iznosi različiti i kreću se, uglavnom, od 1200-24000 groša. Najčešće je namjena izdvajanja uopćeno izražena kao stavka Za opremanje mejjita/Berayı techiz ve tekfin. U pojedinim kassam- defterima stavka izdvajanja je preciznije određena i glasi: Za opremanje mejjita, iskat-i salat, sadaku fukari, okolicu kabura u skladu sa vasiyyyetom. Navedena stavka u kassam-defteru čizmedžije Jusufa Havadže, sina Alije iz mahale Jakub-paše, iznosi 36000 groša.⁵⁹U defteru terzije es-sejjid Mulla Numana, sina Ahmeda iz mahale Mulla Arab Atik, stavka u kojoj se navodi da se, prema vasijjetu i uz svjedočenje tri svjedoka, odnosi na opremanje, iskat-i salat, kefaret-i savm, i kamene nišane, iznosi 48000 groša.⁶⁰Na isti način precizirana i svjedočenjem dva svjedoka određena stavka u defteru Abdullah-baše Kovačevića, sina Mehmeda iz mahale Mulla Arab Atik,

iznosi 42210 groša.⁶¹U defteru Penčooglu (Pandžo?) Mulla Ahmeda, sina Ibrahim-čelebije iz mahale Bakir Baba stavka izdvajanja namijenjena za opremanje mejjita i iskat-i salat iznosi 4800 groša.⁶²U kassam-defteru Hatidže, kćeri Mehmed-age iz mahale Havadže-zade hadži Ahmeda, pored stavke koja glasi Za opremanje prema vasiyyetu i koja iznosi 16680 groša, ubilježena je i posebna stavka izdvajanja koja glasi: Izdvajanje trećine ime- tka prema vasiyyetu i koja je potvrđena svjedočenjem Mulla Ibrahima, sina Mehmeda, i berbera Mulla Ismaila, sina Saliha, u iznosu od 83334 groša.⁶³U posljednjem sačuvanom sidžilu sarajevskog suda broj 87 iz godina

1267-1268/1850-1852. registrirano je 38 navedenih stavki u kassam-defte- rima, što znači da se u periodu od 82 godine uobičajeni godišnji prosjek zavođenja navedenih oporuka povećao samo za osam registriranih stavki. Prosječan iznos navedenih stavki je od 150 do 1500 groša. U nekim kassam- defterima ubilježeni su veći iznosi izdvajanja.⁶⁴Najveći iznos te godine izdvojen vasijjetom za opremanje i hranu fukari na ime iskata iznosio je 14400 groša. Najmanje stavke za opremanje su stavke lica koja su se slučaj- no našla u Bosni po osnovi službe ili nekog drugog razloga, kao što je stavka od 32 groša zabilježena u kassam-defteru Ali-age, sina Abdullaha, stanovni- ka Sofije koji je iznenada umro dok je bio u službi glavnog katiba u Velikom vijeću/Medžlis-i kebir u Bosni.⁶⁵U istu vrstu spadaju stavke od po 40 groša zabilježene u kassam-defteru defteru Numan-age, sina Abdullaha iz Maraša u vilajetu Anadolija, koji je umro u službi Lutfi-paše, zapovjednika carske vojske za Rumelijski ejalet⁶⁶i cigana Mehmeda, sina Sokolu-oglu Ebu Bekira iz mahale hadži Turhana,⁶⁷kao i stavka od 72 groša i 20 para zabi- lježena u defteru terzije Ali-age, sina Abdullaha iz Galate, koji je umro kao musafir u Bosni.⁶⁸Navedene stavke nisu se izdvajale po osnovi prethodne oporuke, što je slučaj sa većinom stavki izdvajanih ber mucebi vasiyyet, nego po osnovu iznenadne potrebe.

U sidžilima osmanskih kadija vodila se stroga briga o izvršenjima vasijjeta. U sidžilu Mehmed Hasib-efendije, sina hadži Ibrahima, iz godi- ne 1254/1838. registrirana je bujuruldija bosanskog valije Vedžihi Salih Mehmeda kojom se naređuje da se, ukoliko je u prošloj godini bilo oporuka vasijjetom umrlih obveznika Osmanske države (vojna lica i drugi državni službenici) u vezi sa bedel-i hadžom i ostalim hajratima, kao što su poprav- ke džamija i česmi, što prije poduzme njihovo izvršenje uz znanje šerijat- skog suda i lokalnog stanovništva. Također se nalaže da se protiv onih koji to odlažu poduzmu kaznene i disciplinske mjere.⁶⁹

Vasijjetname se nisu registrirale u sidžilima. Jedini primjerak regi- striranja vasijjeta u sidžil koji sam pronašla nakon pregledanja svih sidžila sarajevskog suda jeste opširni vasijjet koji se odnosio na tedžhiz i tekfin, sadake, kefarete i iskat-i salat datiran 1228/1813. godine serdengečtije hadži Šaban-zade Fejzullah-age, sina hadži Muharrema iz mahale Jahja-paša u Sarajevu.⁷⁰

Godina 1833-34., 1837. i 1838. evidentna je i praksa sastavljanja obračunskih /muhasebe-deftera u kojem su pregledane potvrde i troškovi vezani za vasijjete trećine imetka koji su se odnosili na bedel-i hadž, iskat-i salat i kefaret, a koji su pregledani od strane šerijatskog suda te uz znanje i na traženje vasije. U takvim defterima registriran je dio izdvojen iz trećine imetka oporučitelja i namijenjen za razne dobročinstvene svrhe, prizna- nice kojim je vasi-muhtar pravdao razne utroške te pojedinačni i precizni spiskovi troškova koji su se odnosili za oporučene stavke vezane za opre- manje mejjita i razne iskate.⁷¹Praksa sastavljanja muhasebe-deftera koja je sadržavala podatke o realizaciji vakifove oporuke namijenjene za opće hajrate, kao što su popravke džamija, kaldrma i česmi, bila je uobičajena.⁷²Na ovaj način sačinjeni defteri bili su potvrda o izvršenju vasijjeta umrlog. Registriranje kontrolnih obračunskih deftera sastavljenih u vezi sa utro- škom oporučene trećine imetka oporučitelja inicirao je vasi-muhtar koji je

71 GHB. Sdž-75, str. 139: Obračunski defter troškova namijenjenih za dobročinstvene svrhe i tedžhiz i tekfin, razne kefarete, iskat-i salat i brojne sadake realiziran po osnovi vasijjetname Neretljaka hadži Mehmeda, sina hadži Mustafe, čiji je vasi-muhtar bio Potogija hadži Ahmed-efendija, a naziri Sahanija Mulla Ahmed , Bakirdžija hadži Salih i Mulla Muhammed.

72 GHB, sdž 75: str. 76, 89, 139; sdž 76: str. 229, 241, 244; sdž-73, str. 117.

pri tom registrirao te uzimao i nagradu za sebe i nazira koja mu je oporu- kom bila određivana.

Oporuka/vasijjet se, kao što je rečeno, ne mora odnositi samo na oporuku nasljednicima ili na oporučivanje vezano za način korištenja mate- rijalnih zadužbina. To je samo jedan vid upotrebe termina vasijjet. Vasijjet se, međutim, često odnosi na duhovne i moralne poruke koje oporučitelj želi prenijeti u nasljeđe drugima kao svoje saznanje i životno iskustvo u vezi sa onim što predstavlja mjerodavno i bitno znanje, uopće. To su duhovne vasijjetname koje su se držale svetim i osiguravale produžetak obaveza i obi- čaja. Takva je Kitåb al-Wå¥iyya od Ebu Hanife,⁷³Birgivijina Vasijjetnama/ Ilmihål,⁷⁴i u novije vrijeme Homeinijeva Vasijjetnama, zapovijedi u vidu oporuke/vasijjet hodže Abdulhalika Gudžduvanije na perzijskom jeziku⁷⁵i slično. Također su sačuvane i ubilježene u brojnim medžmuama rukopisa vasijjetname Poslanika upućene hazreti Fatimi, vasijjetnama Poslanika upu- ćena Aliji ibn Ebi Talibu, vasijjetnama Poslanika upućena Ebu Hurejreu, potom vasijjetnama imama Ebu Hanife upućena Ebu Jusufu, Vasijjetnama Poslanika upućena Ibn Abbasu i druge.⁷⁶Razne vasijjetname znali su sasta- vljati neki šejhovi pokušavajući da svojim vasijjetnamama priskrbe atribut svetosti, npr. kroz priče o Poslaniku, koji im se, po njihovom navođenju, na san pojavio. Primjer takve vasijjetname je prepis tzv. “Pejgamberske vasijje- tname” koja se prenosi posredstvom turbedara šejh Ahmeda kao navodni govor Poslanika, koji se šejhu pojavio na san ukazavši se s njegove desne strane jedne džumanske večeri te ga izvijestio da je na ahiret sa ovog svijeta od njegovog neposlušnog ummeta između dvije džume došlo sedamdeset hiljada osoba od kojih su samo dvije došle sa imanom.⁷⁷Naravno, vasij-

jetname poput ove više su imale karakter manipuliranja neukim masama i izgradnje vlastitog autoriteta negoli karakter prenošenja istinitog saznanja i znanja.

Zrelost u razumijevanju smisla uspostavljanja vakufa i sastavljanju vakufnama u 15. i 16. stoljeću na našim prostorima bila je svojstvena, prije svega, osmanskim visokim državnim vojnim službenicima koji su iz raznih pobuda, pa i misionarskih i altruističkih, sastavljali vakufname i vasijjetna- me.

To je vrijeme krupnih vakifa i krupnih vakufa. Pokazatelj ubrzanog širenja islamskog svjetonazora na široke gradske slojeve jeste, potom, i zasnivanje brojnih sitnih vakufa, a kasnije i vrlo raširena praksa sastavljanja vasijjetnama vezanih, u najvećem broju, za oporuke oko postupanja sa umi- rućim i oko ukopa. Veoma raširena želja da se sastavljaju vasijjetname koje je trebalo da predstavljaju vid kefareta jeste očigledan pokazatelj i stanja svijesti i saznanja određenih krugova a predstavlja, u osnovi, izraz duboke pobožnosti i straha pred odgovornošću na Sudnjem danu.

Uz to, čin sastavljanja vasijjetname je vidljivi i vanjski izraz tevbe i istigfara⁷⁸oporučitelja svjesnog bliskosti smrti. S te strane tekstovi osman- skih vasijjetnama nose važnu duhovnu poruku i pouku te imaju i edukati- van značaj za sve njene čitatelje, a posebno za oporučiteljeve nasljednike.

Koliko ima smisla sastavljanje vasijjetnama na osmanskom ili na bosanskom, a sastavljenih po osmanskom uzoru vasijjetname, koje se odnose prije svega na pitanje iskupa za neredovno izvršavanje vjerskih oba- veza pitanje je na koje treba da odgovaraju teolozi. U tom smislu Mehmed Handžić je u novije vrijeme u jednom posebnom radu obrazlagao pitanje iskat-i salata i pojam devra, termina koji se pojavljuju u navedenim vasijje- tnamama razumijevajući to pitanje, kao što se vidi iz njegovog teksta, prije svega na osnovu Birgivije.⁷⁹Pitanjem iskata i devra, koji su obavezan dio

koja se navodi kao Terceme-i Vasiyyetname (prevod s arapskog na turski): Dokument pod navedenim brojem je pronađen u Aziziji džamiji sa još nekoliko dokumenata koji su pripadali uživaocu zeameta u selu Ostrožac, nahija Valjevo. Dokument je poklonio 2002. godine Osman Kavazović, imam u džamiji Aziziji u Brezovom Polju.

109-116; U rukopisu T-2584 iz godine 1119/1707. na prvom listu među različitim

osmanskih vasijjetnama vezanih za stanje umirućeg i mejjita, bavio se i naš autor Mustafa Pruščak pišući godine 1152/1739. Risalu, odnosno raspravu o posjećivanju grobova.⁸⁰Interesantno je napomenuti da je u navedenoj kratkoj Risali autor temeljito i argumentovano obrazlagao spomenuta pitanja citirajući čak preko sedamdeset raznih fikhskih djela od različitih autora.

Način na koji su sastavljane i prakticirane vasijjetname svjedoči o visokom nivou opće civiliziranosti i o zrelosti samog oporučitelja koji je dostigao do saznanja o smislu istinske realnosti. Koncept života koji je okrenut na pripremu za susret sa onostranim svijetom razvijao se na literaturi koja je promicala islamski svjetonazor, a koja je pojednostavlje- no razrađena u djelima brojnih osmanskih autora. Među njima je i djelo Birgivije. U mnogim vasijjetnamama se navodi da su upravo sastavljene na osnovu uputa Birgivijinog vjeronaučnog djela Vasijjetnama ili Birgivijin Ilmihal/Vasiyyetname ili Risale-i Birgivi ili Ilmihal Bergivi, dakle djela koja daju praktične naputke ka realizaciji navedenog koncepta.⁸¹

koji su činili gradski srednjestojeći sloj u 18. i 19. stoljeću. O navedenome svjedoče brojne sačuvane vasijjetname bilo u originalu bilo u prijepisima.⁸²

bilješkama navedena je i sljedeća bilješka koja se odnosi na iskat: Za jedan vakat (namaski) iskat-i salat je 520 dirhema pšenice, za šest vakata za dnevne i noćne namaze iznosi 3120 dirhema pšenice. Jednomjesečni iskat-i salat je 93600 dirhema pšenice. Jednogodišnji iskat-i salat je 1123200 dirhema pšenice. Računajući u okama: jedan iznos jednodnevne pšenice u okama 7, u dirhemima 32; Za jedan mjesec oka pšenice 234; za jednu godinu za iskat-i namaz oka pšenice 2808. (Bilješka je napisana naknadno, ali nije datirano kada).

Naravno, treba ponovo napraviti razliku između oporuke koja se odnosi na oporučivanje nasljedniku ili vakufu od detaljno razrađenih vasijjeta koji se prvenstveno odnose samo na stanje umirućeg i umrlog, odnosno na postupanje sa umirućim i umrlim, a koji su bili rašireni u devetnaestom i prvoj polovini dvadesetog stoljeća te koji su iskazivani u karakterističnim vasijjetnamama na osmanskom jeziku.⁸³

Praksa učestalog nastajanja vakufnama koje su uspostavljale male vakufe i praksa nastajanja vasijjetnama vezanih za stanje umirućeg i mejjita evidentna je u vrijeme kad se više ne može govoriti o ubrzanom ekonom- skom razvoju, pa i kulturnom uzdizanju, kakvo je bilo šesnaesto i sedamna- esto stoljeće. Osmanaesto i devetnaesto stoljeće je vrijeme u kom se samo vodila briga da se održe postojeći stari vakufi i održi postojeći nivo razvoja. U održavanje ranije zasnovanih velikih vakufa, potom, uključivani su broj- ni mali vakufi zasnovani u tom vremenu.

Pored vasijjetnama i registracija vasijjeta vezanih za opremanje umrlog u ostavinskim defterima u sidžilima izdavan je od šerijatskog suda i potpisivan od nadležnog kadije još jedan dokument vezan za vasijjete. Takav dokument se sastavljao ukoliko se vasijjet odnosio na podjelu opo- ručiteljeve imovine nasljednicima, ili za dobrotvorne svrhe, i sadržavao je popis imovine oporučitelja i navođenje lica kojima se, po oporučiteljevu vasijjetu, imaju dodijeliti oporučeni dijelovi. Za razliku od vasijjetname ovaj defter se, kao i registracija vasijjeta u ostavinskim defterima, sastavljao nakon oporučiteljeve smrti. U defteru se navodilo samo ime i mjesto stano- vanja umrlog oporučitelja, datum sastavljanja deftera te precizno određeni dijelovi koje je vasijjetom ostavio i imena lica kojima je ono što je ostavljeno

A-4043, A-4044, A-4045, A-4046, A-4050, A-4110, A-4117, A-4143, A-4144, A- 4156, A-4157, A-3730(4162), A-4287, A-4317, A-4494, A-4517, A-4521, A-4522, A-4523, A-4527, A-4528, A-4536, A-4565, A-4573, A-4610, A-4611, A-4612,

A-4613, A-4614, A-4615, A-4616, A-4617/TO (Sve gore navedene vasijetname su i pod oznakom TO). Pored pojedinačnih navedenih vasijjetnama u sidžilima vakufnama I, II, III registrirani su prepisi pedesetak vasijjetnama. Vasijjetname na bosanskom vode se pod brojevima: A-691/B, A-302/B-1, A-302/B-2. Vasijjetname sačuvane u Arhivu grada Sarajeva: P-186, br. 1, P-186, P-209, P-238, P-257, P-284, vasijjetnama Gigovića (bez broja), P-314. U Regionalnom istorijskom arhivu Tuzla nalaze se originali četiri vasijjetname iz 1891., 1889. i 1918. godine. (Vid. N. Hodžić, Regionalni istorijski arhiv Tuzla, zbirka 1578-1936, Tuzla, 1990., 17).

Wiqaya; Knjiga prevedena u stihovima: ينﻣﺎﻣﻹا لﻮﻗو ﻢﻈﻋﻷا مﺎﻣﻹا ﺐﻫﺬﻣ ﲆﻋ ﺔﻳﺎﻗﻮﻟا ﺔﻤﺟﺮﺗ بﺎﺘﻛ

vasijjetom namijenjeno. Defter je imao obavezan pečat i potpis nadležnog kadije⁸⁴što znači da je bio sastavljan i ovjeravan pred šerijatskim sudom. Potom je uručivan radi izvršenja u ruke izvršitelja oporuke/vasije koji je posjedovao za to šerijatski, odnosno zakonski dokaz/hudždžet.

O vasijjetnamama nakon perioda osmanske uprave Desetljećima nakon prestanka osmanske vladavine sačuvala se praksa

vljenim obrascima. Ta praksa se može pratiti na osnovu uvida u sačuvane dokumente u Gazi Husrev-begovoj biblioteci do četrdesetih godina dva- desetog stoljeća. U navedenom periodu, međutim, pojavljuju se i brojni štampani obrasci vasijjetnama koje je izdavala Islamska dionička štamparija u Sarajevu.⁸⁵Za razliku od Handžićeve i Merhametove vasijjetname, ove prve štampane vasijjetname, sastavljene na bosanskom jeziku, a napisane arapskim pismom, sačuvale su dugi misaoni traktat o vjeri i svrsi života svoj- stven osmanskim vasijjetnamama, međutim, nisu sačuvale njihovu formu, estetsku dotjeranost niti kaligrafski rukopisni ispis.

Godine 1353/1934. Mehmed Handžić je sastavio vasijjetnamu naslo- vljenu kao Vasijjetnama (oporuka) i prilagođenu novom vremenu u vidu sveske velikog formata čiji je obrazac naručilo i izdalo društvo Merhamet⁸⁶s namjerom da podstakne oporučitelje da se sjete u svojim oporukama ovog dobrotvornog društva “koje pomaže sirotinju novčanim potporama, hranom, odijelom i na druge načine, koje sabire zekat i dostavlja ga najpotrebnijoj sirotinji, koje odijeva siromašnu muslimansku djecu, koje prima oporuke i s njima raspolaže onako kako želi onaj koji oporučuje, koje na svakom koraku gleda da u pomoć priskoči muslimanskoj sirotinji.” Vasijjetnama je bila napi- sana na bosanskom jeziku i imala je novu i originalnu formu u odnosu na klasičnu osmansku vasijjetnamu. Imala je kratku invokaciju na arapskom sa kaligrafskim ispisom bismile, hamdele i salavata. Potom je slijedila ekspo- zicija na bosanskom naslovljena sa Najvažnije upute u vasijjet ili oporuku u kojoj je u sedam tačaka objašnjena potreba ostavljanja vasijjeta, s tim da ne prelazi trećinu ostaviteljeve imovine. Potom je navedeno da je haram

oporučivanje s namjerom da nasljednici budu oštećeni, doneseno je upo- zorenje da se u korist jednog nasljednika ne može oporučiti nešto ukoliko ostali nasljednici ne priznaju i odobre, objašnjen je pojam Božijih i ljudskih dugova, objašnjena je potreba da se oprema i ukop mrtvaca obave na umje- ren način i bez rasipanja, ali i bez škrtarenja, iz ostaviteljeve ostavštine, a posebno je u sedmoj tački ove upute navedeno da je čovjek za života dužan da pomaže sirotinji te da je lijepo da oporuči nešto u dobrotvorne svrhe i iza smrti. Dispozicija koja predstavlja predmet i potvrdu vasijjeta napravljena je u vidu tabela sa po dvanaest stavki koje su naslovljene na sljedeći način: Ljudski dugovi, gdje se u vidu spiska moglo navesti kome se duguje, iznos duga te staviti i primjedba u vezi sa navedenom stavkom; Božiji dugovi, gdje se navodi rubrika Zašto je dug i obrazlaže po rednim brojevima: “…za hadž koji sam bio dužan obaviti, a nijesam ga obavio, za post koji nijesam ispostio, za zekat koji nijesam dao, za namaze koje nijesam obavio kefaret za hotimični prekršaj posta, kefaret za prekršaj zakletve (yemin), za kurbane koje nijesam klao, za sadekai- fitr koji nijesam dao.” ⁸⁷

i ukop (tedžhiz i tekfin) koja je sadržavala rubrike zašto se navedeni dio oporučenog novca troši: ćefini, miris, safun i ostalo, tabut, tenešir, kopanje mezara, nasloni, čoha, onome koji oprema, njegovim pomagačima, za nišane, sadaka siromasima, imamu, mujezinu, pojedinačni iznosi troška za navedene svrhe te rubrika za navođenje primjedbi. Potom slijedi posebna stranica naslovljena U dobrotvorne svrhe sa rubrikama: sadaka siromasima, za kur- ban, za džamiju, za Merhamet.⁸⁸Posebna prazna stranica naslovljena je sa Ostale oporuke, što odgovara zejlovima, tj. dodacima u osmanskim vasijje- tnamama, a na posljednjoj stranici ubilježene su rubrike: Za vasi-muhtara određujem… Za vasi-nazira određujem… Hedija vasi-muhtaru, hedija vasi- naziru, cjelokupan iznos oporuke, potpis svjedoka,⁸⁹vlastoručni potpis i na kraju prostor za ovjerovljenje šerijatskog suda.

Za razliku od ranijih osmanskih vasijjetnama tekst novog obrasca vasijjetname je bio šematiziran i pragmatično sastavljen, nije dozvoljavao duže vjerske traktate, a svaka oporučiteljeva posebna želja kratko se iskazi- vala u formi obrasca.

Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća umjesto registriranja vakufnama i vasijjetnama sve se više javljaju kraći zapisnici sa konkretnim podacima o registraciji vakufljenja te na osnovu toga se ispunjava vasijjet. Ti su zapisnici lišeni nekadašnjeg ceremonijlnog teksta koji je bio kara- kteristika tradicionalnih osmanskih vakufnama i vasijjetnama, a što je značajno doprinosilo razvoju i širenju specifičnog islamskog svjetonazora i razumijevanja svrhe života te ukazivalo na odnos prema smrti. Tako su ti zapisnici svedeni na nivo običnog formulara, te izgledaju sasvim stilizirani u poređenju sa originalnim pisanim osmanskim vasijjetnamama, sadržinski i vizuelno dotjeranim i kaligrafski ispisanim, čije primjerke srećemo u 18. i 19. stoljeću. Zapisnik je sastavljan simplificirano i u vidu kratke izjave, sa spiskom prisutnih potpisanih, predmetom vakufljenja te navođenjem uvjeta. Iza toga je slijedila izjava o prihvatanju vakufa, i potpisi. Vakuf je zasnivan i darovnim ugovorima jednostavno sastavljenim u vidu izjave, a darodavac i daroprimac te sudija su se potpisivali ispod takvog ugovora.

Posljednja vasijjetnama na osmanskom vezana samo za ukop i opremanje sačuvana u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke jeste vasij- jetnama ili koncept vasijjetname Vejsil-age Porče, sina Mustafe, rođenog 1289/1873. godine, koji je oporučio za opremanje 3000 dinara 1350/1931. godine.⁹⁰Spomenuta vasijjetnama, iako je napisana na osmanskom, u poređenju sa tradicionalnim osmanskim vasijjetnamama ne ostavlja nika- kav dojam, stoga što ima potpuno reduciran sadržaj koji je sveden samo na podatke iz nekadašnjih mufredat-deftera (deftera pojedinačnih stavki) koji su se nalazili u sastavu osmanskih vasijjetnama, te stoga što nije bila estetski uobličena na nekadašnji tradicionalni način.⁹¹Tradicionalne osmanske vasijjetname su se, kako po jačini poruka tako i po estetskom vidu, snažno doimale onog ko ih vidi i pročita, a to i jeste bio njihov smisao. Uvođenjem u novom vremenu stiliziranih dokumenata u vidu zapisnika i darodavnih ugovora i bez sastavljanja literarnog oblika klasične osmanske vakufname i vasijjetname gubila se duhovna dimenzija samog čina vakufljenja i vasijjeta,

a u dokumentima ove vrste ostale su samo suhoparne izjave u kojim nije bilo ništa od nekadašnje ceremonijalnosti svečanog čina.⁹²

Pitanje određene forme osmanskih vasijjetnama bilo je pitanje koje osigurava svečani čin iskazivanja posljednje volje oporučitelja.⁹³Pošto vasijjetname na osmanskom predstavljaju svojevrsne pisane spomenike, smatramo značajnim da se donesu u prijevodu barem dvije karakteristične vasijjetname.⁹⁴

Primjer prevoda vasijjetname datirane 1197/1782. godine Derviš Mustafa-bega, sina Ismail-bega Džennetića iz mahale Jagdži-zade, vezane za postupanje sa umirućim i mejjitom proširene dodatkom/zeyl o davanju manje količine novca pod interes:⁹⁵

95 A-1272/TO.

Hvala Allahu Koji nam je pomogao i uputio nas na ove vasijjete prije nego što postanemo stanovnici kabura. I neka je spas i selam na našeg Sejjida Muhammeda, koji je zabranio svom ummetu novotarije/bid’at i oholost. I Uzvišeni Allah nas je opskrbio lijepim uvjerenjem i lijepim krajem i spomi- njanjem smrti i kabura. A potom: Pošto nam stiže u časnom hadisu: Ko umre sa vasijjetom, umro je na Putu i sunnetu i umro je u bogobojaznosti i šehade- tu/osvjedočenju Istine, i umro je, a da mu je oprošteno. I u drugom hadisu: Onaj ko umre bez vasijjeta neće mu se dozvoliti da govori u Berzehu, umrli će govoriti a on će šutjeti. Osim ovog, dospjelo je (do nas) mnogo časnih hadisa i uzvišenih vijesti iz istinskog izvora (izvora Istine). Na osnovu toga što je vasijjet nužan, možda i vadžib i hajirli djelo, imalac ovog vasijjeta, onaj koji želi spas od bolnog azaba i koji traži oprost Milostivog Gospodara, Derviš Mustafa-beg, sin Ismail-bega, stanovnika mahale Jagdžizade u gradu Bosna da bi spasio dušu⁹⁶vasijeti sljedeće: U časnoj Risali Birgivije Muhammed- efendije, nek je na njeg rahmet Uzvišenog Allaha, koji je krema sve uleme, na kojeg se oslanja vjerska ulema koja je svjetlo za ovaj svijet/alem, te kako se na način sunneta objašnjava u djelu Džila-i kulub, kada napišemo vasijje- tnamu, bilo vezano za mejjita bilo vezano za ukop, kada krenemo iz svijeta prolaznosti u svijet vječnosti, kada se tog dana prisjetimo (kad nam dođe sjećanje na put istine, prim. prev.) prije nego što nas posjeti melek smrti, kada naš jezik postane nemoćan da govori sa rodbinom i prijateljima, kada se izmijeni slika moje ljepote, prvo o čemu će polagati račun rob (Božiji) na dan Kijameta jeste pet namaza. Nakon što sam saznao da ću biti pitan za početak namaza, prema časnom hadisu, naredio sam mom vasi-muhtaru da se potrudi (da izvrši) iskat-fidju za post i zekat i kurban, vitre i zakletve te iskat ostalih obaveza i prava robova (Božijih) i uvasijetio sam za svako od tog određenu količinu iz mog najboljeg imetka, te da se vasijjet pročita u prisustvu prijatelja, da se posvjedoči njegov sadržaj i izvrši (navedeno kako slijedi):

U trenutku smrti (kad budem umro) neka ne puštaju (meni) ženu i sina, neka se ne uznemiravaju, neka odmah dođu dobra braća koja čine ehl-i sunnet vel džemaat, neka se srcem obrate i neka traže za ovog siromaha

^ﻪ^ُ^ﻟ^ﻮ^ﺳُ ^رَ ^و^َ

هُ ﺪُ ﺒ_ْﻋَ

^ا^ﺪ^ً^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

^ن^أ^ﺪ^ُ^ﻬَ ^ﺷ^أ^وَ

ﻪُ ^َﻟ ﻚﻳﺮ_ِﺷ^َ

^َ^ﻻ^ه^ُ^ﺪ^َ^ﺣْ ^و^َ

ﻪُ ﻠﻟا ﻻ^ﱠ_ِإ ﻪَ ﻟ^ٰ_ِإ ^َﻻ نأ ﺪُ ﻬَ ﺷ^ْ^َأ ،ﻪ_ِﻠﻟا ل^ُﻮﺳرَ

Ali ne dosađujte

i ne predlažite govoreći: “Reci.” I također, kada mi se bolest pojača nek se

kod mene nađe nekoliko dobrih alima, neka me prema Kibli okrenu, neka me polože na desnu stranu i neka uče Jasin-i šerif. U Šerijatu Islama spomi- nje se da spada u sunnet učenje Jasina kod umirućeg i u prisutnosti dobrih ljudi, jer dospjelo je (do nas) da kad god je musliman bolestan kod njeg se uči Jasin dok je u žestini (opijenosti) od smrti, ne uzima melek smrti nje- govu dušu sve dok ne dođe Ridvan, čuvar Dženneta sa jednim džennetskim pićem i obraduje ga njim dok je on na svojoj postelji. I melek smrti uzima njegovu dušu dok je on čitav. Kad mi duša bude uzeta, nakon što mi zatvore oči i povežu bradu neka moj vasi-muhtar pozajmi 100 groša od neke osobe sa halal-zaradom i neka potom nađe neka četiri siromaha. Neka sa njima sjede na neko pusto mjesto i neka devr učine (obrnu) tih sto groša na šeri- jatski način. Dan mog rođenja je 1159/1746. godina. Kad god bio datum moje smrti neka odbiju 12 godina na moje djetinjstvo, a što preostane nek potpuno devr učine.⁹⁷

Nek obrnu nekoliko devrova koji će biti dovoljni za iskat namaza i zekata, za fidje posta i nekoliko devrova za kurban, vitr i zakletve, nekoliko devrova za prava Božijih robova, nekoliko devrova za prljavu zaradu, neko- liko devrova za pokvarenu trgovinu i ostale moje dužnosti. Poslije toga,

Koristeći se Birgivijinim navodima iz Vasijjetname i Handžić je pojasnio pojam devra i njegove opravdanosti navodeći pri tom da je najstariji spomen devra našao u djelu Al-Êulå¥a od Ãåhir ibn Aõmad ibn Abdurråšid al-Buêårī (umro 542. godine). Što se tiče devra, on je ustvrdio da je po njegovom mišljenju to vrsta hile-i šeriyye kojim se želi formalno udovoljiti otkupu od dužnosti. (Mislim da saznanje i odluku o potrebi iskupljivanja kroz vasijjet na gore navedeni način ne treba proglašavati nikakvim pokušajem prijevare i formalnošću te time onemogućavati grješnima nadu u oprost. Jasno je da će na krajnjem sudu Vaga dobrih i loših djela i postupaka pravedno i precizno očitati presudu. I sam čin sastavljanja vasijjetname biti će prosuđen prema nijjetu. Pokušaj iskupljivanja, ovisno o namjeri i iskrenosti pokajanja i stepenu saznanja oporučitelja te njegovim mogućnostima, predstavlja simboličan čin i može biti izraz iskrenog žaljenja i kajanja te bogobojaznosti. Također je izraz i potrebe da se informacija o vlastitom priznanju griješenja i pokajanju te javljanju želje za iskupom, ostavi nasljednicima kao vid opomene.)

kod kog god taj novac ostane nek za njeg predstavlja milost (dobročinstvo), nek po dobrom izboru poklone mom vasi-muhtaru. A moj vasi-muhtar, također, nek izvadi petnaest groša i neka da onim koji su činili devr, a sevap od toga nek poklone za dušu ovog jadnika. Neka se od preostalih devedeset groša trideset groša nanijeti za kefaret posta i podijeli sirotinji i nek se za prava Božijih robova podijeli petnaest groša, a sevap nek se pokloni za dušu ovog jadnika. Poslije toga nek dva siromaha iskopaju moj kabur, neka bude dubok prema mojoj veličini, a nek bude širok u polovini toga. Nakon što se potpuno iskopa nek im se da šest groša. I također sam odredio dvadeset groša za ćefine sa zemzemom, penbe,⁹⁸kamfor i ud. Neka ćefine naprave prema sunnetu, nakon što ih postave, neka ih nakade. Poslije toga nek obave moje gasuljenje. Nije dozvoljeno da se prije gasuljenja uči Kur’an, međutim pošto je dozvoljeno da se čini zikir Allaha, neka moj vasi-muhtar nađe deset siromašnih dobrih osoba i neka u osami/halvet prouče sedamde- set hiljada tevhida, neka mole za sevap za moju dušu. Neka njima, također, svakom pojedinačno daju po šesnaest para. I kada se moje gasuljenje obavi, neka daju četiri aršina čohe, također, nekom dobrom alimu. I neka daju onome ko na me poljeva vodu dva groša, i također, ko donosi vodu i onome ko puni, svakome po jedan i po groš. I ponovo neka daju sedam groša za tenešir i tabut sa tahtama sa strane. I neka me prema sunnetu zamotaju i neka paze nek ne bude utrostručavanja. Neka dodaju kamfor u vodu koja se posljednja lijeva. I neka budu zauzeti time da za vrijeme gasuljenja govore

napravi tri linije i napiše bismilu časnu i dva šehadeta. A na moja prsa nek

stave ahdnamu.⁹⁹I također nek stave ahdnamu u moj kabur naspram mog lica. Nada je da će Dženabi¹⁰⁰Gospodar, koji oprašta iz Svoje plemenite milosti ovo lice očistiti od crnih zločinačkih grijeha i oprostiti svom robu. Da će njegov kabur učiniti jednom džennetskom baščom/rewda. Poslije toga nek me zamotaju u ćefine i neka stave na mjesto sedžde i na sramotno mjesto¹⁰¹kamfor. Poslije toga nek obavijeste prijatelje. Ako po Božijoj odredbi moj smrtni čas/edžel bude u šeher Sarajevu neka mi klanjaju u

Nije mi poznato na šta se ova riječ odnosi. Riječ pembe u turskom znači ružičast.
Ahdnama je specijalan tekst dove na arapskom kojim se upućuje molba za umrlog i koji se stavljao na prsa i naspram lica mejjita prilikom postavljanja mejjita u kabur.
Njegova visost.
U tekstu nejasno, stoji efredže , vjerovatno je ferdž.

uglu Husrev-begove džamije. Kad ponesu dženazu nek glasno zikir ne čine. Također nek preda mnom ne vode telala i kada me donesu do kabura neka dvije dobre osobe uđu u moj kabur i neka ovog jadnika stave u kabur. Neka

^ﺎﻧ^ا^ﻮَ ^ﺿ^ْ^ر^ِ

^ﻚ^َ^ﻨ^ْ^ﻣِ

^ﻪِ ^ﻘ^ﱢ^َ^ﻟ^وَ

^ﻪ^ُ^ﺣ^و^رُ

^ﺪ^ْ^ﻌِ ^ﺻ^ا^وَ

ﻪِ ﻴ_ْﺒ_َﻨْ ﺟَ

^ﻦ^ْ^ﻋَ

ض^َرﻷا A nek također druga osoba učini: ﺎﻧ^ﱠ_ِإوَ

ﻪ_ِﻠ^ﱠ_ِﻟ ﺎﻧ^ﱠ_ِإ

^ﻚ^َ^ﻨ^ْ^ﻣِ

ﻪُ ﻠ^ْﺒ_َﻗاوَ

ﻪِ ﺣوﺮ_ُِﻟ ءﺎﻤ_َﺴﻟا بَ ﻮ_َﺑأ ﺢ_ْﺘَ ﻓاوَ

ﻪِ ﻴ_ْﺒ_َﻨﺟ ﻦْ ﻋَ

^ض^َ^ر^ﻷا^ف^ﺎ^ﺟَ

.ﻪ_ِﺑ_ِ

^ل^و^ﺰ^ُ^ﻨ^ْ^ﻣَ

ﺮ_ُﻴ_ْﺧ^َ

^ﺖ^َ^ﻧ^أ^وَ

ﻚ^َﺑ_ِ

ل^َﺰَ ﻧ^َ

^ﻢﱠ ^ﻬ^ُ^ﻠ^ﻟ^َ^ا^.^ن^ﻮ^ﻌُ ^ﺟ^ا^رَ

ﻪ_ِﻴ_ْ^َﻟ_ِإ

ﻪ^ُﺘَ ﺴ_ْﻠ^َﺟأ ﺪْ ﻗ^َوَ

اﺮ_ًﻴ_ْﺧ^َ

ﻻ^ﱠ_ِإ ﻪ^ُﻨْ ﻣِ

^ﻢُ ^ﻠ^َ^ﻌْ ^ﻧ^َ

^َ^ﻻ^وَ

^ﺎ^ﻨ^ﱠ^ﻣِ

ﻪ_ِﺑ_ِ

^ﻢُ ^ﻠ^َ^ﻋ^أ^ﺖ^َ

^ﻧ^أ^وَ

ك^َﺪُ ﺒ_ْﻋَ

^ا^ﺬ^َ^ﻫٰ

^ﻢﱠ ^ﻬ^ُ^ﻠ^ﻟ^َ^ا^.^ﻪ^ُ^ﻘ^َ^ﻄِ ^ﻨ^ْ^ﻣَ

ﻞِ ﺋﺎﺴ_َﻤ_َﻟا ﺪﻨﻋ_ِ

ﺖ^ْﺒ_ﱢﺛ^َوَ

ﻦ_ٍﺴ_َﺣ_َ

لﻮﺒ_ُﻘ^َﺑ_ِ

ﻪ_ِﻴ_ْﻠ^َﻋَ

^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﺎﻨَ ﻴ_ﱢﺒ_ِﻨَ ﺑ_ِ

^ﻪ^ُ^ﻘ^ْ^ﺤِ ^ﻟ^ا^وَ

ﻪُ ﻤ_ْﺣ_َرا ﻢ_ﱠﻬُ ﻠﻟ^َا !ﺎﻴ_َﻧ^ْﺪﻟا ةﺎﻴ_َﺤ_َﻟا ﻲﻓ_ِ

ﻪ^ُﺘَ ﺘْ ﺒ_ﱠﺛ^َ

^ﺎ^ﻤَ ^ﻛ^َ

ةِ ﺮ_َﺧﻵا ﻲﻓ_ِ

ﺖِ ﺑﺎﺜﻟا لِ ﻮ_ْﻘ^َﻟﺎﺑ_ِ

ﻪ^ُﺘْ ﺒ_ﱢﺜ^َﻓ^َ

ﻢ_ﱠﻬُ ﻠﻟ^َا .ﻪ^ُ^َﻟﺄﺴ_ْﺘَ ِﻟ

kažu: Tražite oprost za vašeg brata, tražite potvrdu od Uzvišenog Allaha. I

nakon ove rečenice neka sjedu i neka prouče prvu i zadnju stranu Baqara, al-Kursiyy i Tabåraka, sedam puta Iêlas časni, Muawièèatayn i Yåsín i ponovo jedanaest puta časni Iêlas i neka kažu svojim jezicima: Sevabom od Kur’ana koji smo proučili molimo da oprostiš ovom mejjitu. Nakon što se obavi kefaret za post, zakletvu/yemín, zekat i hakove Božijih robova neka se šest groša sadaka učini fukari koja dođe na kabur i neka niko ne ostane mahrum. Nakon svega ovog neka se raziđu. Nek ostane samo neki dobar alim, nek prođe spram mog lica, nek stojeći na nogama sa svim srcem kaže: Ya Mustafa, sine Afife. Tri puta nek ovako kaže. Poslije toga nek prouči tel- kin¹⁰²koji je izložen u Birgivijinoj Risali. Neka također daju nakon učenja onome ko je klanjao dženaze-namaz i ko je učio telkin, tri groša. Poslije toga nek se sadaka da po jedan groš svakog dana fukari do sedmog dana, radi toga da se odbije strahota kabura. I također neka uzastopno četrdeset dana od kada sam umro moj vasi-muhtar nađe neke dvije dobre osobe da uče na mom kaburu Jasin-i šerif, jedna ujutro a jedna naveče i neka sevabe poklone za moju dušu. Njima također nek daju osam groša. I također sam odredio za halvu na dan kad umrem šest groša. Neka ispeku halvu i neka je prema starom običaju podijele. I također nakon moje smrti do godinu dana neka četiri puta, umjesto da kuhaju hranu, sadaku učine fukari osamdeset

¹⁰²^ن^أ^وَ

ﻪُ ^َﻟ ﻚﻳﴍ_ِ^َ

^َ^ﻻ^ه^ُ^ﺪ^َ^ﺣْ ^وَ

ﻪُ ﻠﻟا ﻻ^ﱠ_ِإ ﻪﻟ_ِإ ^َﻻ نأ ة^ًدﺎﻬَ ﺷ^َ

ﺎﻴ_َﻧ^ْﺪﻟا ﻦَ ﻣِ ﻪِ ﻴ_ْﻠ^َﻋَ

ﺖ^َﺟْ ﺮ_َﺧ^َ

يﺬِ ﻟا ﺪَ ﻬْ ﻌَ ﻟا ﺮ_ِﻛ^ُذ^ْأ !(تاﺮ_ﱠﻣَ ت^َﻼ^َـﺛ) ﺔﻔﻴﻔِ ﻋَ

^ﻦ^َ^ﺑْ ^ﻰ^ﻔ^ﻄ^َ^ﺼْ ^ﻣُ ^ﺎ^ﻳَ

ﺖﻴﺿِ رَ ﻚ^َﻧأوَ رﻮﺒ_ُﻘ^ُﻟا ﰲ_ِﻦْ ﻣَ ﺚ^ُﻌَ ﺒ_ْﻳَ ﻪَ ﻠﻟا نأوَ ﺎﻬﻴﻓِ ﺐَ ﻳْ رَ ^َﻻ ﺔ^ٌﻴ_َﺗآ ﺔ^َﻋﺎﺴﻟا نأوَ ﻖ^ﱞﺣَ

ﺚ^َﻌْ ﺒ_َﻟاوَ ﻖ^ﱞﺣَ

^رﺎﻨﻟ^ا^وَ ^ﻖ^ﱞ^ﺣَ

^ﺔ^َ^ﻨ^ﱠ^ﺠَ ^ﻟا^ن^أ^و^َ^ﻪِ ^ﻠ^ﻟا^ل^ﻮ^ﺳُ ^رَ ^ا^ﺪ^ً^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

^ﻮَ ^ﻫ^ُ

ﻻ^ﱠ_ِإ ﻪﻟإ ^َﻻ ﻪُ ﻠﻟا بىَ ﱢ رَ .ﺎﻧاﻮ_َﺧ^ْ_ِإ ينَ ﻨِ ﻣِ ﺆ^ْﻤُ ﻟﺎﺑ_ِوَ ﺔ^ًﻠ^َﺒ_ْﻗِ ﺔِ ﺒ_َﻌْ ﻜ^َﻟﺎﺑ_ِوَ ﺎﻣﺎﻣَ _ِإ نآﺮ_ْﻘ^ُﻟﺎﺑ_ِوَ ﺎﻴ_ٍّﺒ_ِﻧ^َمُ ﻼ^َﺴﻟاوَ ة^ُﻼ^َﺼﻟا ﻪِ ﻴ_ْﻠ^َﻋَ

ﺪٍ ﻤ_ﱠﺤَ بمُ _ِوَ ﺎﻨﻳدِ م_ِﻼ^َﺳﻹﺎﺑ_ِوَ ﺎﺑٍّ رَ ﻪِ ﻠﻟﺎﺑ_ِ

^ة^ُ^ﻼ^َ^ﺼﻟا^ﻪِ ^ﻴ_ْ^ﻠ^َ^ﻋَ ^ﺪٌ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ ^ﻲ_ِ^ﻴ_ّ^ﺒ_ِ^ﻧ^َ^وَ ^مُ ^ﻼ^َ^ﺳْ _ِ^ﻹ^ا^ﻰ_َ^ﻨ^ﻳ^دِ ^وَ ^ﻪ^ُ^ﻠﻟا^بىَ ﱢ ^رَ ^ﻞ^ْ^ﻗ^ُ^!(^ت^ا^ﺮ_ﱠ^ﻣَ ^ت^َ^ﻼ^َ^ـﺛ⁾^ﺔ^ﻔ^ﻴ^ﻔِ ^ﻋَ ^ﻦَ ^ﺑْ ^ﻰ^ﻔ^ﻄ^َ^ﺼْ ^ﻣُ ^ﺎ^ﻳَ ^.^ﻢ^ﻴ^ﻈِ ^ﻌَ ^ﻟا^شِ ^ﺮ_ْ^ﻌَ ^ﻟا^بﱡ ^رَ ^ﻮَ ^ﻫُ ^وَ ^ﺖ^ُ^ﻠ^ْ^ﻛ^ﱠ^ﻮَ ^ﺗ^َ^ﻪِ ^ﻴ_ْ^ﻠ^َ^ﻋَ

^مُ ^ﻼ^َ^ﺴﻟا^وَ

groša iz mog imetka. I također do perioda do jedne godine neka neki dobar alim prouči četiri časne hatme i neka sevabe od tog pokloni za moju dušu, te nek se njemu, također, da osam groša. I također moj vasijjet je sljedeći: Odredio sam sto groša za mekteb u našoj mahali Jagdži hadži Ahmeda i naredio sam da se da pod interes svake godine (da bude) jedanaest na deset. Od dobiti od toga sam odredio da se da za muallima svake godine deset groša, a odredio sam da nazir za ovaj novac bude sve stanovništvo mahale. I također sam odredio za okolicu kabura i za kamene nišane 60 groša. I odredio sam i postavio kao vasi-muhtara našeg omiljenog prijatelja Ali- bega Morića (Moro-zade) da izvrši oporuke koje su napisane i izdiktirane u ovoj sahifi. I naredio sam i oporučio nakon što izvrši dužnost neka mu se da iz mog imetka dvadeset groša kao naknada za savjete. Ako Božijim emerom on bude preselio prije mene, ili ako ne bude u stanju da izvrši oporuke, usljed javljanja nekih drugih smetnji, odredio sam i postavio kao vasi-muhtara mog brata Lutfullaha. Ako njemu, također, ne bude suđeno odredio sam i postavio mog omiljenog rođaka Ali-bega Džennetića kao vasi-muhtara. Ako po Božijem emeru on, također, ne bude bio određen, neka moj vasi-muhtar bude neko od moje rodbine ko je poznat po dobroti i vjeri i kojeg odlikuje emanet i ispravnost/istikamet. Ko god bude, nek uzme kao nagradu za obavezu vasijjeta iz mog imetka dvadeset groša, nakon što obavi dužnost. Neka postupa po mojoj vasijjetnami i neka ni u čemu ne bude propusta. I neka se čuva od novotarija/bid’at, od onog što je suprotno Šerijatu i od tog da se imetak izgubi. Također neka svi moji rođaci i prijatelji prema ovoj mojoj vasijjetnami budu naziri. Neka paze da ovu moju vasijje- tnamu ispune. Završila se ova moja iskrena molba. I neka je mir na najbolje stvorenje Muhammeda i na svu njegovu braću/ihvan između poslanika i vjerovjesnika te na njihovu porodicu i sve ashabe.

Za stvaranje sreće na ovom svijetu, zar je potrebna oholost/iftiêår Jer posljednje odijelo su ćefini a mjesto gdje će se ležati mezar.)

Podari mu kao Džennet boravište na dan pozornosti (tj. dolaska sebi)/intibåh!

(Ispod je stavljen pečat, crvenim mastilom godina 1197/1782. i slje- deći tekst:)

Ovo je vasijjet onog ko ima potrebu za milošću Moćnog njegovog Gospodara, Derviša Mustafa-bega, sina Ismail-bega, iz mahale Jagdži hadži Ahmeda, opskrbio ih Allah Uzvišeni dobrom i povećao im,

Džennetić Lutfullah-beg, Džennetić Fejzullah-beg, Pakra Salih-efendija, Efendić Mulla Ismail, Salihfendić Mulla Ismail, Salihefendić Ago Mulla Sulejman, Muzo Ali-beg, Uzun Hasan-baša, Ćurči-baši Sulejman-aga, Džennetić Ali- beg, Iskenderović Ali-baša, Soko hadži Mustafa, Džennetić Mustafa-beg, hafiz Mulla Sulejman.

Primjer prevoda kraće, u Bosni veoma raširene i uobičajene vasijje- tname datirane 1326/1908. godine Habiba-hanume, kćeri Mustafa-age Muždedžije, a supruge Šogolj Muhammed Hamdi-efendije iz mahale Abdul-Halife.¹⁰³

Hvala Allahu Koji nas je uputio na činjenje vasijjeta prije nego što postanemo stanovnici kabura. I nek je spas i selam na našeg sejjida Muhammeda, koji je svom ummetu zabranio novotarije/bid’at i oholost. I na njegove ashabe, koji su vodili svoj pravac u svim stanjima i stvarima (pitanjima). A potom: Pošto je ovaj niski svijet mjesto bez ostanka i kuća prolaznosti, a nepobitan dokaz da će se seliti u kuću vječnosti je plemeniti

ajet نﺎﻓ ﺎﻬﻴﻠﻋ ﻦﻣ ﻞﻛ/Sve je na njoj prolazno, jasan je i nesumnjiv dokaz da će,

edžela, rukom napojitelja. Sada: Neophodno je i primjereno svakom vjer- niku i vjernici da se opskrbi za ahiretsko putovanje dok je još u snazi i pri pameti. Naprimjer, o vasijjetu je došlo mnogo časnih poslaničkih hadisa, vijesti i (ima) mnogo djela. Između svih je sljedeći: Ko umre sa vasijjetom umro je na putu sunneta i umro je u pobožnosti i šehadetu, i umro je a da mu je oprošteno. A ko umre bez vasijjeta neće mu se dozvoliti da govori u Berzehu, umrli će govoriti, a on će šutjeti. Prema onome što se razumije iz navedenih časnih hadisa vasijjet je nužan, možda i vadžib hajirli djelo te je na osnovu toga vlasnica ove vasijjetname, stanovnica mahale Abdul- Halife u gradu Saraj-Bosna, ona koja traži oprost plemenitog Gospodara i koja želi spas od bolnog azaba i spas od šejtanskog šerra Habiba-hanuma, kći Mustafa- age Muždedžije, a supruga Šogolja Muhammed Hamdi-efendije uvasijetila sljedeće: Kada se Božijim emerom (naredbom) ova jadnica i ona koja ima mnogo nedostataka razboli, neka me braća vjernici i ostala bliska rodbina koja dođe da me obiđe, podsjećaju da činim tevbu za sve svoje grijehe i da se halalim sa ljudima, kao što stoji u priznatim knjigama. I također neka

abdest i uvijek me podsjećaju da činim tevbu i istigfar. Neka pored mene

uče Jasin-i šerif i časne Ihlase i neka izgovaraju Kelime-i šehadet. Kada mi duša bude uzeta neka prema sunnetu oko mene zapale ud i mirise/buhur i neka okade (moju okolinu). Nakon toga sam uvasijetila da se iz mog imetka izdvoji, uz znanje mog vasi-muhtara, pet hiljada groša i nek se to potroši na mjesta koja su ubilježena u dodatku/zeyl moje vasijjetname, a uz znanje mog vasi-muhtara i mog nazira. Datum mog rođenja je 1306/1888. godine.

Kad god bude datum moje smrti neka se odbije devet godina na godine mog djetinjstva, a ostalo što ostane neka se dobro svidi račun i neka se devr učini. I neka se utvrdi i ostalo što je potrebno. Neka moj vasi-muhtar bude spomenuti Šogolj Muhammed Hamdi-efendija, a također neka moj nazir bude moj brat Muždedži Mehmed-aga. Molba mi je da paze da bude (sve) po časnom Šerijatu. Neka nam svima Njegova Uzvišenost Gospodar/Mevla produži (život) i pobrine o nama, amin.

I također moja je molba mom vasi-muhtaru i mom naziru da postu- paju u skladu sa časnim Šerijatom i shodno knjizi da se potroši bilo za opremanje/tedžhiz i tekfin bilo za drugo što je određeno onako kako je navedeno u donjem mufredat-defteru. I neka se u svakom slučaju čuvaju od novotarija/bid’at. Nadam se da će me (ovo) dovesti

do rahmeta Rahmana/Milostivog, tako da mi bude oprošteno. ﺪُ ﻤ_ْﺤ_َﻟاوَ

^ﺪٍ ^ﻤﱠ ^ﺤَ ^ﻣُ

ﺎﻧ^َﺪ_ِﻴ_ﱢﺳ_َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^ﻪ^ُ^ﻠﻟا^ﻰ^ﻠ^ﱠ^ﺻَ ^وَ

^،^ﺮ^ﻴ^ﺼِ ^ﻘ^ْ^ﺗ^َ

ﻞ^ﱢﻛ^ُ

^ﻦ^ْ^ﻣِ

ﻪَ ﻠﻟا ﺮ_ُﻔِ ﻐ^ْﺘَ ﺳأوَ

نﺎﻤﻳ_ِﻹا ﻖﻴﻓ_ِﻮ_ْﺗ^َ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ ^وَ

م_ِﻼ^َﺳ_ْ_ِﻹا ﻦﻳدِ

^ﻰ^ﻠ^ﻋَ

^ﻪِ ^ﻠ^ﱠِ^ﻟ

Napisano prvog dana mjeseca redžepa Mjesečeve godine 1326/1908.

Na dolje navedeni način objašnjava se iznos koji će biti potrošen prema vasijjetnami za opremanje mejjita/tedžhiz i tekfin i ostalo:

Onima koji čine devr za iskat-i salat i ostale dužnosti; za ćefine sa zemzemom i ostalo; ženi (buli) koja će gasuliti; mahalskom mujezinu koji će donijeti vodu; onome ko posipa vodu; onome ko puni vodu; za tabut, tenešire¹⁰⁴; naslone sa nosačima; onima koji kopaju kabur; sadaka fukari koja dođe na kabur; 3 aršina čohe imam-efendiji koji dođe na dženazu; učenicima koji će nositi dženazu; hedija za časnu hatmu prije dženaze; onome koji uči suru Mulk na zemlju; naknada za sallu; za odbijanje strahota kabura u toku sedam dana; za posjetu kabura do četrdeset dana; ćageta¹⁰⁵

Drvena podloga na kojoj se pere mrtvac.
U Sarajevu, a i na nekim drugim mjestima, bio je običaj da se kad neko umre dijele tzv. velika i mala ćageta. Mala ćageta se dijele prvih sedam dana po ukopu umrlog i to

(1 kom) (60) za kefaret posta; ćageta (10 kom) (100) za kefaret zakletve; za istinski iskat-i salat; za zekat; za kurban, sadaka-i fitr i zakletve; za prava Božijih robova; za hakove/prava roditelja; iskati za pravo muža; za tevhi- de…broj 10; za kamene nišane sa tarihom; za fukaru koja čuva dženazu; za mujezina koji dostavlja tekbire dženaze; nagrada za mog vasi-muhtara; nagrada za mog nazira; za različite troškove.

Svjedoci su: moj brat Muždedži-zade Mehmed-aga, drugi moj brat Ibrahim-aga, Saatči-zade Hilmi-aga, Henda-zade Asim-aga i drugi.

Ključne riječi: vasijjetnama, forma i kompozicija dokumenta, opis postu- panja sa umirućim i mejjitom, tedžhiz ve tekfin, Birgivija, duhovna oporuka, smisao sastavljanja vasijjetnama, bosan- sko-osmanska tradicija.

This work points out, generally, the individuality/specialty of vasiyy- etname and gives their diplomatic review. Work is based on the preserved vasiyyetnames (around 150) from the period of 1762-1936. One vasiyy- etnama in Osmanlı language was specially presented, that one which was often in practice in Bosnia, which dealt with treatment of a dying person or meyyit (dead). In this work it is proven that this vasiyyetnama was origi-

sedam dana po sedam ćageta. Vrijednost jednog ćageta je iznosila koliko i vrijednost sadaka-i fitra. Velika ćageta je bilo uobičajeno dijeliti kasnije, nakon četerestine, a dijelilo se od petnaest ćageta do blizu stotinu. To može biti i fidja (otkupnina) za grijehe. Fidja se daje za propuštene namaze, propušteni post, krivo zaklinjanje i prava Božijih robova. (Vid. bilješka iz arhivalija Fejzullah-efendije Hadžibajrića)

nated as a model of Birgivijina Vasiyyetnama, or better, from the fragment of mentioned vasijjetname under title: Vasiyyet li muhtedir wa mayyit/ Vasiyyetnama for dying person or meyyit (dead).

It is obvious that this form of vasiyyetname was more in practice in Bosnia than those which refer to usual testament. It should be mentioned here that in this work we did not look at vasiyyetname from Sharia or gen- eral law¹⁰⁷but from diplomatic literary aspect and from the aspect of its spiritual content. By that, form was given, or rather the way which was used to present vasijjetname on Osmanlı language as a document which could be called Osmanlı vasiyyetnama or vasiyyetnama on Osmanlı language. The work is result of insight review of preserved document of vasijjetname on Osmanlı language in the Gazi Husrev-bey library from 18, 19 and the first part of 20 century. It is also based on analysis of inheritance record -defter

/kassam or tereke / from sidjil of Sarajevo court. By presenting and analyzing given details we can conclude that, in that time composition of vasiyyetname was widely used in Bosnia. So, this work could remind us, not to forget the practice of writing vasiyyetname, which was mainly used to express will of treatment of dying person and dead one and which is in that sense special in compare with testament /vasiyyetname used to write usual will for successor and endowment (waqf ). After that, some elements of historical develop- ments was given, from which also could be seen widely use of this type of vasiyyetname.