Zejnil Fajić



MERHUM DR. ADEM HANDŽIĆ (1916.-1998.)



Dr. Adem Handžić rođen je u Tešnju 4. maja 1916. godine. Osnovnu školu završio je u svome rodnom mjestu, a u Sarajevu je završio Gazi Husrev-begovu medresu 1935. godine i Višu islamsku šerijatsko-teološku školu 1940. godine. Nakon završenog školovanja stupio je u službu u

Šerijatskom sudu u Tešnju kao pripravnik i tu je ostao do kraja 1942. godine. Iste godine napustio je službu pripravnika u Šerijatskom sudu u Tešnju i od kraja 1942. godine nastavio je studije na Orijentalnom institutu Univerziteta u Beču, gdje je pet semestara slušao predavanja poznatih tamošnjih turkologa i arabista.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata i povratka u domovinu službovao je u privrednim preduzećima u Doboju, uglavnom u finansijskim institucijama, od 1946. do 1951. godine. Te godine primljen je u Orijentalni institut u Sarajevu kao asistent-osmanista. Poslije tri godine izabran je u stručnog saradnika, u tom zvanju je ostao šest godina, da bi 1966. godine bio izabran za višeg stručnog saradnika i u tom zvanju proveo gotovo deset godina. Doktorirao je 28. januara 1970. godine na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, i odmah poslije toga,

  1. aprila 1970. godine bio je izabran u zvanje višeg naučnog saradnika,

a u oktobru mjesecu 1975. godine u najviše naučno zvanje naučnog savjetnika Orijentalnog inastituta u Sarajevu.1

Osamdesetih godina prošlog stoljeća dr. Adem Handžić bio je i član Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Pored mnogobrojnih radova objavljenih u raznim časopisima, kao i posebnih izdanja, objavio je i dva rada u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i to:

- Husrev-begov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće, knjiga IX-X (1983.), str. 207-217.



    1. Opširnije o dr. Ademu Handžiću vidjeti u POF-u, vol. 47-48., str. 9-15, iz pera dr. Ahmeda

S. Aličića, odakle smo i mi uzelu glavne biografske podatke.

- Vakuf kao nosilac određenih državnih i društvenih funkcija u Osmanskom carstvu, knjiga IX-X (1983.), str. 113-120.

Ovi radovi bili su referati koji su održani na Simpozijumu O vakufu u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, a u povodu obilježavanja 450-godišnjice Gazi Husrev-begovog vakufa.

Nakon Handžićeve smrti objavljeno je njegovo značajno djelo:

Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604. godine. Sarajevo, Bošnjački institut Zürich - odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, 2000. godine, Sv I/1, str. 679 i I/2, str. 601.2